igorce je napisao(la):
Odlicna inicijativa. Kod nas u CG, akutan je problem sljunkarske mafije. Mogu ti poslati teksta pisama upucenih Ministarstvima poljoprivrede, ekonomije, MANSu, Agenciji za zastitu zivotne sredine, Upravi za vode i Gradonacelniku da se suzbije tako nedozvoljena pojava. Vjeruj mi da je stvar mnogo ozbiljnija od zastite klena. Za to vrijeme, mozes pogledati i moju incijativu na ovom forumu da se zaustavi nedozvoljeni ribolov.
EVO PISMA:
UPRAVA ZA VODE
- n/r Direktora, Zoran Janković –
P o d g o r i c a
Bulevar Revolucije br.24
PREDMET: Protest protiv eksploatacije riječnih nanosa iz rijeke Morače
Gospodine Direktore,
Obraćamo Vam se u cilju da se spriječi eksploatacija riječnih nanosa (šljunka i pijeska) na rijeci Morači. Revolt protiv “šljunkarske” mafije ima čak i previše pristalica, ne samo kod ribolovaca, već i kod građana, kojima vađenje šljunka iz riječnog korita prijeti da sruši mostove, ugrožava izvorišta pijaće vode i trajno uništava rečna korita i priobalje, prijeteći da erozijom tla i poplavama odnese kuće. Bez obzira da li se radi o legalnim ili divljim bageristima, geslo “kopaj i bježi” suprostavljeno je ribolovačkom geslu “uhvati i pusti”.
Uvidom u važeće crnogorske propise koji se odnose na ovu problematiku, SRD “Podgorica” našlo je da Uprava za vode dodjeljuje koncesije ponuđačima-pravnim licima za eksploataciju riječnih nanosa na gornjem toku vodotoka Morače. Koncesije se daju shodno Zakonu o koncesijama i Uredbi o bližem načinu sprovođenja postupka javnog nadmetanja u otvorenom i dvostepenom postupku davanja koncesije. Prema članu 6 citiranog Zakona, predmet koncesije je korišćenje vodotoka i njegovih djelova za namjene utvrđene posebnim zakonom.
Svjesni smo činjenice da se pravo na posebnu upotrebu javnog prirodnog dobra stiče na osnovu vodne saglasnosti i ugovora o koncesiji, što je regulisano članom 68 Zakona o vodama, pod uslovom da se time ne narušava prirodna ravnoteža vodnih ekosistema.
Morate imati u vidu da je obrazloženo postupanje suprotno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu i Zakonu o eksproprijaciji. Shodno članu 34 Zakona o slatkovodnom ribarstvu, na ribljim plodištima zabranjeno je vaditi šljunak i pijesak, jer te radnje smetaju mriješćenju riba. Riblja plodišta, na predlog naučne ustanove, utvrđuje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. Prema našim saznanjima, ova plodišta nijesu utvrđena na rijeci Morači. Shodno članu 4 Zakona o eksproprijaciji, a obzirom da je eksploatacija šljunka i pijeska posao od javnog interesa, riječni tok koji se daje u zakup radi vađenja šljunka, korisnik eksproprijacije je dužan da riječni tok vrati u prvobitno stanje. U sadašnjim uslovima poslovanja, očigledno je da korisnici to ne rade.
Ćutanje države u pogledu eksploatacije riječnih nanosa nalazimo i u neprimjenjivanju Ustava Crne Gore i Zakonu o životnoj sredini.Prema članu 23 Ustava Crne Gore, svako je obavezan, a posebno država, da čuva riječne tokove, dok prema članu 59, sloboda preduzetništva se može ograničiti ako je to neophodno radi zaštite riječnih tokova. Prema članu 47 Zakona o životnoj sredini, Vlada može da zabrani izvođenje eksploatacije šljunka, ako takva radnja dovodi do privremenog ili trajnog narušavanja riječnog toka, na način da uništavanja prirodno okruženje ribljeg fonda. Podatak da 14 pravnih lica ima koncesiju da vadi šljunak iz Morače, te da to svakodnevno obavljaju, govori da je rijeka Morača ugroženo područje, koje čeka amin od Vlade da koncesije zabrani.
Mi, kao korisnik i čuvar ribljeg fonda na rijeci Morači, nalazimo se u slijepoj ulici kako da sačuvamo riblji fond koji svoje stanište mijenja od rječnog korita ka kamionskom koritu. Kao da nam nije dovoljno što se suočavamo sa ribokradicama, nego sad imamo i ovo breme na svojim leđima.
Ako određena pravna lica eksploatišu riječne nanose, onda mi želimo da eksploatišemo Vašu dobru volju da se spriječi ovo osiromašivanje Crne Gore, jer smo zajedno najveće prirodno bogatstvo, koje će služiti mnogim generacijama ribolovaca. Na Vama je izbor, da li želite da namjerno siromašite Crnu Goru, tako da niko ne bi mogao da eksploatiše više njena bogatstva. Vjerujemo da niste od onih koji neće riješiti ovaj problem zabijanjem glave u pijesak
Ogromna suma novca, koja se zaradi ekploatacijom šljunka, nepoznanica je, pa zaključujemo da se njima kupuje ćutanje države, koja uništavanje ribljeg fonda smatra kolateralnom štetom. Ali, na koju će stranu tas prevagnuti, ako vašu računicu uporedite sa štetama, koje “šljunkarska” mafija uzrokuje na ribolovnim revirima u Crnoj Gori? Tako “očišćeni” vodeni tokovi i kreirana nova rječna korita govore dovoljno da je uništavanje ribljeg fonda velika težina na tasu sa druge strane vage.
Da eksploatacija šljunka nije pogubna samo po riblji rod, već i po preminula ljudska bića, govori i podatak da je „šljunkarska“ mafija ozbiljno zaprijetila potkopavanju groblja u MZ Dinoša, te se pitamo da li je to došlo vrijeme ekološkom čišćenju stanovnika Crne Gore. Iskustvo nam govori da tako radikalni potezi ne vode svijetloj budućnosti.
Vjerujemo da Uprava za vode Crne Gore, kao nadležni organ državne uprave koji vrši poslove iz oblasti zaštite voda od protivpravnog korišćenja, može uložiti makar minimalni napor da se spriječi ova eksploatacija.
Ovaj protest smo uputili svima, za koje mislimo da imaju nešto zajedničko sa zaštitom ribolovnih voda, iz razloga što želimo najbolje ljude u državnoj i lokalnoj upravi da eksploatišemo.
Na kraju, želimo da Vas uključimo u našu inicijativu, koja se odnosi na zaustavljanje nedozvoljenog ribolova dijeljenjem letka, u cilju animiranja medija i javnosti na način da se građani ophode prema ribljem fondu kako to treba da dolikuje Crnoj Gori i njenim pokolenjima, koja će sjutra moći da uživaju u ljepotama ribolovnih revira, ne samo Morače, već i svih crnogorskih rijeka. U tom smislu, upućujemo Vam apel da budete jedan od sponzora štampanja ovog letka.
Otvoreni smo za saradnju i očekujemo da će te nas kontaktirati u vezi oba pitanja.
Nisam sad ja izmislio toplu vodu, ali ipak sam duboko ubedjen da je npr i ovaj nas trenutni zakon "dobar", samo treba i dobro sprovodjenje, dzaba nama da smislimo i napisemo da se smanji sa 10 na 5 ili sa 5 na 1, ako niko nekontrolise to. Evo navodim primer samog sebe i jedne druge stvari, koliko puta sam zadnji put seo u kola i nisam zavezao pojas i upalio svetlo? Zadnjih godinu dana na prste se moze izbrojati, eto pre se nikad nisam vezivao(pogotovo u gradu) 
