alp je napisao(la):
Zac, u najboljoj namjeri, sasvim sigurno nisi u pravu. Jos jednom ti preoprucam da se malo educiras na tu temu ili popricas s nekim biologom ekoloskog smjera koji se time bavi, buduci da meni ne vjerujes. A ni ne citas pazljivo ono sto sam napisao na vrlo pojednostavljen nacin, kao bi lakse razumio. Ako si se bavio prelistavanjem toga ozbiljnije, onda mi uopce nije jasno o cemu pricamo. Sto se ekoloskog dijela tice. Ali, tek toliko da nastavimo ovaj zanimljiv razgovor, jedno pitanje. Kako i odkuda po tebi kisik u jezeru na 50 i vise metara dubine? Je li on tamo stigao zasto sto je povrsina vode u kontaktu sa zrakom; ili zato sto je voda na 50 m u kontaktu s dnom? I jos jedno zgodno pitanje. Zasto je voda po zimi hladnije na povrsini nego na dnu?
Gospodine Alp, "ekologija" nema bas nikakve veze sa fiziko-hemijskim procesima koji dovode do rastvaranja gasova u vodi osim sto pokusava da sagleda posledice poremecaja ovih procesa pod uticajem coveka. Bojim se da vecina "ekologa" nije u stanju ni da u potpunosti razume ove fiziko-hemijske procese.
Naucio sam da citam, po Vukovom uputstvu, onako kako pise mada mi nije problem ni da citam izmedju redova.
Na tvoje pitanje cu da odgovorim pitanjem. Ako u vodi na 50 metara nema kiseonika sta ce onda ribama koje zive na dnu okeana skrge? Sta ta te ribe tamo traze i ko im je dozvolio da tamo zive?
A evo i nekih odgovora. Proces kojim se gasovi a i druge rastvorene supstance krecu kroz rastvarace (u ovom slucaju vodu) se naziva difuzija. Posledice ovog procesa su ogromne i dopiru daleko dalje od pukog rastvaranja kiseonika na povrsini. Ovaj proces je dvosmeran pa tako dovodi i do toga da se u toploj vodi na povrsini smanjuje koncentracija kiseonika i to tako sto u kontaktu sa hladnijom vodom deo kiseonika difunduje u nju i povecava svoju koncentraciju u dubljim slojevima a istovremeno se deo kiseonika sa povrsine vode vraca u atmosferu.
Drugo, veliki deo kiseonika se upravo stvara u vodi. Stvaraju ga biljke koje rastu u njoj. Ovo je nekad i mnogo vazniji izvor kiseonika od "provetravanj".
Tacno je da je voda zimi haladnija na povrsini ali samo do metar ispod leda. Odatle pa nadalje ima konstantnu temperaturu od 4 stupnja celziusa. I zanimljivo je da ispod leda i dalje u vodi ima dovoljno kiseonika da ribe mogu da zive (pod uslovom da je voda dovoljno duboka). Kiseonik difunduje i kroz led ali je proces mnogo sporiji pa ne moze da se koristi kao dokaz povecanja koncentracije kiseonika ispod leda.