Kormorani
- Začetnik teme lucky
- Datum pokretanja
Verovatno si u pravu, ali evo još jednog objašnjenja...Rancic je napisao(la):
Pecamo drug i ja septembra štuke na Bovnu, srećemo plovkaroša koji se žali na loš rad bele ribe... "Sve pojele štuke, to je pošast, nema više bele ribe, ko ih pusti... Ja svaki dan upecam neki štukicu ne kedera, ali ih ne jedem, od nje samo glava, šta da jedem, al je bacim u koprive, majke joj ga..."
Elem, možda ima sličnih "pametnjakovića" na Gruži...
Gogo
Hero member
Nasao sam neki text o kormoranima bas u Baranji pa evo :
Veliki vranac u prosjeku dnevno pojede između pola i jednog kilograma ribe, a nekad zbog prejedanja ne može ni poletjeti.
Veliki vranci love ribu u izmaglici jesenskog jutra u Parku prirode Kopački rit. Nerijetko se viđaju jata od nekoliko tisuća ptica kako aktivno proganjaju ribu. U Hrvatskoj su vranci posebno zaštićena životinjska vrsta.
Kod nas žive tri vrste ovih ptica: veliki vranac (Phalacrocorax carbo), morski vranac (Phalacrocorax acistotelis) i mali vranac (Halietor pygmeus). Brojnost velikih vranaca neusporediva je s ostale dvije vrste, a mali vranac smatra se rijetkim i ugroženim, iako mu broj raste. Upravo naša najbrojnija vrsta zadaje puno muke vlasnicima komercijalnih slatkovodnih ribnjaka zbog šteta koju rade na ribljem fondu.
Hrane se isključivo ribom, a na glasu su kao vrlo proždrljive ptice. Veliki vranac u prosjeku dnevno pojede između pola i jednog kilograma ribe. Ponekad se znaju toliko najesti da jednostavno ne mogu poletjeti ukoliko ih se uplaši. Tada ribu moraju povratiti da bi poletjeli.
Zaštitari prirode se danas sukobljavaju sa sve većim pritiskom vlasnika ribnjaka i ribolovaca koji traže ukidanje potpune zaštite velikog vranca. Njihovi argumenti su velike štete koje vranci rade na ribljem fondu. To je još i razumljivo kad se žale vlasnici komercijalnih ribnjaka jer trpe financijsku štetu.
No, sportski ribolovci za to nemaju osnove. Na prirodnim rijekama i jezerima veliki vranac ima pravo na hranjenje kao i sve ostale vrste, uključujući čovjeka. U SAD-u su vlasnici ribnjaka vodili veliku bitku s velikim vrancima, te su ipak došli do rješenja problema. Ribnjaci su pokriveni željeznom mrežom koja štiti ribu u njima. Time se spriječilo i veliko razmnožavanje tih ptica, budući da količina hrane uvjetuje brojnost potomstva i njegovo preživljavanje.
Veliki vranac u prosjeku dnevno pojede između pola i jednog kilograma ribe, a nekad zbog prejedanja ne može ni poletjeti.
Veliki vranci love ribu u izmaglici jesenskog jutra u Parku prirode Kopački rit. Nerijetko se viđaju jata od nekoliko tisuća ptica kako aktivno proganjaju ribu. U Hrvatskoj su vranci posebno zaštićena životinjska vrsta.
Kod nas žive tri vrste ovih ptica: veliki vranac (Phalacrocorax carbo), morski vranac (Phalacrocorax acistotelis) i mali vranac (Halietor pygmeus). Brojnost velikih vranaca neusporediva je s ostale dvije vrste, a mali vranac smatra se rijetkim i ugroženim, iako mu broj raste. Upravo naša najbrojnija vrsta zadaje puno muke vlasnicima komercijalnih slatkovodnih ribnjaka zbog šteta koju rade na ribljem fondu.
Hrane se isključivo ribom, a na glasu su kao vrlo proždrljive ptice. Veliki vranac u prosjeku dnevno pojede između pola i jednog kilograma ribe. Ponekad se znaju toliko najesti da jednostavno ne mogu poletjeti ukoliko ih se uplaši. Tada ribu moraju povratiti da bi poletjeli.
Zaštitari prirode se danas sukobljavaju sa sve većim pritiskom vlasnika ribnjaka i ribolovaca koji traže ukidanje potpune zaštite velikog vranca. Njihovi argumenti su velike štete koje vranci rade na ribljem fondu. To je još i razumljivo kad se žale vlasnici komercijalnih ribnjaka jer trpe financijsku štetu.
No, sportski ribolovci za to nemaju osnove. Na prirodnim rijekama i jezerima veliki vranac ima pravo na hranjenje kao i sve ostale vrste, uključujući čovjeka. U SAD-u su vlasnici ribnjaka vodili veliku bitku s velikim vrancima, te su ipak došli do rješenja problema. Ribnjaci su pokriveni željeznom mrežom koja štiti ribu u njima. Time se spriječilo i veliko razmnožavanje tih ptica, budući da količina hrane uvjetuje brojnost potomstva i njegovo preživljavanje.
Gogo
Hero member
A evo i jednog starijeg ali je interesantan i ovaj pogled na problem:
Sukob ribolovaca i kormorana sve češće nalazi svoj put do medija, koji o tome listom izveštavaju iz ugla samo jedne strane, ribolovačke, smatrajući, valjda, opravdanjem što ptice ne govore, pa se, otuda, i ne pitaju. U nastavku prenosim poslednji u nizu takvih tekstova (eh, da je poslednji...), izašao u Zovu br. 638 od 02.01.2009:
NAJEZDA KOROMORANA PRETI RIBLJEM FONDU DRINSKOG JEZERA:
ŠTETOČINE POD ZAŠTITOM
Kormorani koji vise od deceniju zimuju na Drinskom jezeru u blizini Malog Zvornika, pristižu već mesec dana.
Novih jata sve je više, pa je opravdano strahovanje da ce uništiti riblji fond u jezeru i reci Drini. Stručnjaci Zavoda za zaštitu prirode iz Beograda, koji su na poziv OOSR Drinsko jezero obišli taj teren, procenili su da ove ptice za 100 dana , koliko borave na Drini pojedu oko 100 tona ribe.
-Kormorani u ostatku Evrope ne uživaju neograničenu zaštitu, pa su sve brojniji na našim vodama i ribljem fondu pričinjavaju ogromnu štetu - kaze Dragan Kostadinović Džeri, dugogodišnji predsednik USR "Zvorničko jezero" iz Malog Zvornika, veliki zaljubljenik u prirodu.
- Trenutno ih kod nas ima vise od 3000 komada. Zabluda je kormoran dnevno pojede oko pola kilograma ribe. Njegov apetit premašuje 2 kilograma. U to smo se i sami uverili, i neosporno je da su kormorani uz ribokradice najveći istrebljivači ribe. Zbog zabrane lova, nemamo načina da se borimo protiv ovih opasnih ptica. Jedino mozemo da ih iz čamaca zastrašujemo i teramo, ali se ne plaše, kao da znaju da su zaštićeni. Trazimo od Vlade Republike Srbije da nam nadoknadi štetu, pošto je ona zaštitila kormorane i da hitno odobri lov i u našoj zemlji.
Problemi sa kormoranima slični su i na mnogim drugim terenima a štete velike. Dunav kod Slanakamena, Tisa kod Titela, Južna Morava kod Vladičinog Hana. Ribolovci upozoravaju Vladu da je šteta izuzetno velika u celoj Srbiji. Te štetocine samo na delu Juzne Morave pojedu dnevno oko 600kg. ribe svakog dana, odnosno oko 18 tona mesečno!
Na teritoriji Srbije trenutno boravi na hiljade kormorana, neki tvrde i više od 10.000 odnosno, najviše u Evropi. Zato je reakcija države neodložna, najpre kod ukidanja zabrane lova ovih ptica. (V. Petrin)
Zov je u sledećem broju objavio reagovanje više organizacija za zaštitu ptica, razumljivo, u skraćenom obliku (približno iste dužine koliko i sam tekst koji ga je izazvao). Ovde prenosim reagovanje u celini:
Poštovani,
sa žaljenjem što se ovakvi ili slični naslovi i članci koji otvoreno pozivaju na ubijanje, u ovom slučaju, zaštićene vrste ptica i na kršenje Zakona, često nalaze na stranama časopisa za ljubitelje prirode "Zov", prinuđeni smo da reagujemo i napišemo svoj stav povodom toga.
Sam naslov teksta, koji "kormorane", tačnije Velike vrance (Lat. Phalocrocorax carbo) karakteriše kao "štetočine", što oni svakako nisu, niti priroda poznaje štetnu vrstu ptica, vrlo je neprikladan i neupućene "avanturiste" može pozvati i donekle i poziva u obračun sa takvom "opasnom štetočinom".
Zlonamerno je I netačno prezentovana I upotrebljena poseta stručnjaka Zavoda za zaštitu prirode, koji čak nisu ni dali nikakvu procenu koliko hrane (ribe) kormorani pojedu, a i da jesu, to svakako nisu uradili zato da bi gospodin novinar Petrin i gospodin ribolovac Džeri, mogli to da upotrebe na način kako su učinili, da zaštićenu vrstu ptica proglase za "Štetocinu"!
U tekstu je to polazna osnova, zasnovana na iznošenju neistina, zbog koje će se tražiti "da se hitno odobri lov" na kormorane, čime ste naneli štetu i ugledu stručnjaka Zavoda za zaštitu prirode koje smo kontaktirali I koji su rekli da sve što je gosp. Kostadinović izjavio nije istina.
Netačno je da kormorani u ostatku Evrope ne uživaju zaštitu i netačno je da je to "opasna ptica, istrebljivač ribe"!!!
Tačno je da kormoran pojede dnevno oko pola kilograma ribe ili I manje, (NE preko 2 kg., kako gosp. Džeri navodi, to je zabluda) I to uglavnom nekvalitetne vrste riba, tj. vrste riba koje nemaju ekonomski značaj i nisu bitne za čoveka...
U tom smislu, uticaj kormorana na populacije riba u prirodnim ekosistemima nije I ne moze biti štetan, ni fatalan, što dokazuje činjenica o veoma dugom sinhronom opstanku obe populacije , kako riblje tako I ptičje koja se ribama hrani..
Podsećamo da je riblji fond u rekama i jezerima Srbije (u prirodnim ekosistemima) vlasništvo države Srbije (samim tim i svih njenih građana), te s toga nije poznato na osnovu kojih prava Ribolovačko društvo može tražiti "naknadu štete" za imovinu koju koristi a koja nije njihova. To je imovina države Srbije koja je i zaštitila kormorane, znajući koliko hrane jedu i šta im je potrebno za život I da na svojoj teritoriji to može da im pruži, bez poremećaja ili ugrožavanja riblje populacije kojom se kormorani hrane..
Podsećamo i na to da je Veliki kormoran zaštićen kao prirodna retkost,
-Uredbom Vlade Republike Srbije o zaštiti prirodnih retkosti,
-Naredbom o lovostaju divljači (Sl.glasnik RS br.55/06 od 28.juna 2006.god) - trajnim lovostajem
-Zakonom o zaštiti životne sredine,
-Krivičnim Zakonom RS .
Ovakva zakonska zaštita kormorana potpuno isključuje ubijanje, uznemiravanje kao I uništavanje staništa.
Pod zaštitu je stavljena zato što je kao vrsta ugrožena i vrlo su paušalne i netačne ocene i procene o njihovoj prekobrojnosti na Drinskom jezeru a i ostalim lokacijama, koje su navedene u tekstu. Po mnogim i više puta rađenim istraživanjima, brojnost predatora, u ovom slučaju kormorana ograničena je uvek njegovim hranidbenim resursom i samim tim je sprečena mogućnost da on sam uništi svoj hranidbeni resurs, jer bi to značilo i njegov nestanak. Ovakvi rezultati istraživanja nedvosmisleno su iskljucili negativan efekat kormorana na populacije riba u prirodnim ekosistemima.
S obzirom da ste u objavljenom tekstu vrlo netačno predstavili kormorane kao vrstu, s indirektnim pozivom na linč "štetočina", sada bi bilo korektno i korisno kad biste objavili i ovaj tekst i sve potencijalne "avanturiste" koji bi se rado obračunali sa kormoranima oružjem ili na druge načine, upozorili i upoznali sa zakonskim i kaznenim odredbama za potencijalno učinjeno krivično/prekršajno delo za koje je pored novčane zaprećena i zatvorska kazna. Na osnovu teksta koji je potpisao g-din Petrin, ljudi su pogrešno obavešteni, dovedeni u zabludu i mogu pomisliti da čine dobro delo!
Plašenje i rasterivanje kormorana iz čamaca, kojim se ribolovci s Drinskog jezera hvale, kažnjivo je takođe!
Zbog višeslojne štete, učinjene ovakvim člankom a zarad tačnog informisanja javnosti, pa i ribolovaca i lovaca predlažemo da u nekom od narednih brojeva ZOV-a, u saradnji sa stručnjacima - ornitolozima, objavite i jedan korektan tekst o kormoranima i na taj način već učinjenu štetu bar umanjite.
U prilogu (videti dole), dostavljamo izvod iz Zakona o zaštiti životne sredine, koji precizno reguliše i u kaznenom delu, radnje usmerene na uznemiravanje (plašenje, rasterivanje) sve divlje faune pa i zaštićenih kormorana!
U Attachmentu dostavljamo sporni tekst iz Zova na koji upućujemo ovo reagovanje.
S poštovanjem
Liga za ornitološku akciju Srbije - Beograd
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Vojvodine - Novi Sad
Ekološko istraživačko društvo "Mladen Karaman"- Kragujevac
Prirodnjačko društvo "GEA" - Vršac
--------------------------------------------------------------------
Prilozi:
Izvod iz "Vrste zivotinja zastićene kao Prirodne retkosti":
IX. Klasa Aves - ptice
3. Familija Phalacrocoracidae (vranci):
1) Phalacrocorax pygmaeus (mali vranac);
2) Phalacrocorax carbo (veliki vranac).
Izvod iz Zakona o zastiti zivotne sredine:
Član 27. st.2
-Zabranjeno je uznemiravati, zlostavljati, ozleđivati i uništavati divlju faunu i razarati njena staništa.
Kaznene odredbe Zakona o zastiti zivotne sredine:
Clan 118.
Novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kazniće se za prekršaj fizičko lice ako:
1) uznemirava, zlostavlja, ozleđuje i uništava divlju faunu, odnosno razara njena staništa (član 27. stav 2);
Sukob ribolovaca i kormorana sve češće nalazi svoj put do medija, koji o tome listom izveštavaju iz ugla samo jedne strane, ribolovačke, smatrajući, valjda, opravdanjem što ptice ne govore, pa se, otuda, i ne pitaju. U nastavku prenosim poslednji u nizu takvih tekstova (eh, da je poslednji...), izašao u Zovu br. 638 od 02.01.2009:
NAJEZDA KOROMORANA PRETI RIBLJEM FONDU DRINSKOG JEZERA:
ŠTETOČINE POD ZAŠTITOM
Kormorani koji vise od deceniju zimuju na Drinskom jezeru u blizini Malog Zvornika, pristižu već mesec dana.
Novih jata sve je više, pa je opravdano strahovanje da ce uništiti riblji fond u jezeru i reci Drini. Stručnjaci Zavoda za zaštitu prirode iz Beograda, koji su na poziv OOSR Drinsko jezero obišli taj teren, procenili su da ove ptice za 100 dana , koliko borave na Drini pojedu oko 100 tona ribe.
-Kormorani u ostatku Evrope ne uživaju neograničenu zaštitu, pa su sve brojniji na našim vodama i ribljem fondu pričinjavaju ogromnu štetu - kaze Dragan Kostadinović Džeri, dugogodišnji predsednik USR "Zvorničko jezero" iz Malog Zvornika, veliki zaljubljenik u prirodu.
- Trenutno ih kod nas ima vise od 3000 komada. Zabluda je kormoran dnevno pojede oko pola kilograma ribe. Njegov apetit premašuje 2 kilograma. U to smo se i sami uverili, i neosporno je da su kormorani uz ribokradice najveći istrebljivači ribe. Zbog zabrane lova, nemamo načina da se borimo protiv ovih opasnih ptica. Jedino mozemo da ih iz čamaca zastrašujemo i teramo, ali se ne plaše, kao da znaju da su zaštićeni. Trazimo od Vlade Republike Srbije da nam nadoknadi štetu, pošto je ona zaštitila kormorane i da hitno odobri lov i u našoj zemlji.
Problemi sa kormoranima slični su i na mnogim drugim terenima a štete velike. Dunav kod Slanakamena, Tisa kod Titela, Južna Morava kod Vladičinog Hana. Ribolovci upozoravaju Vladu da je šteta izuzetno velika u celoj Srbiji. Te štetocine samo na delu Juzne Morave pojedu dnevno oko 600kg. ribe svakog dana, odnosno oko 18 tona mesečno!
Na teritoriji Srbije trenutno boravi na hiljade kormorana, neki tvrde i više od 10.000 odnosno, najviše u Evropi. Zato je reakcija države neodložna, najpre kod ukidanja zabrane lova ovih ptica. (V. Petrin)
Zov je u sledećem broju objavio reagovanje više organizacija za zaštitu ptica, razumljivo, u skraćenom obliku (približno iste dužine koliko i sam tekst koji ga je izazvao). Ovde prenosim reagovanje u celini:
Poštovani,
sa žaljenjem što se ovakvi ili slični naslovi i članci koji otvoreno pozivaju na ubijanje, u ovom slučaju, zaštićene vrste ptica i na kršenje Zakona, često nalaze na stranama časopisa za ljubitelje prirode "Zov", prinuđeni smo da reagujemo i napišemo svoj stav povodom toga.
Sam naslov teksta, koji "kormorane", tačnije Velike vrance (Lat. Phalocrocorax carbo) karakteriše kao "štetočine", što oni svakako nisu, niti priroda poznaje štetnu vrstu ptica, vrlo je neprikladan i neupućene "avanturiste" može pozvati i donekle i poziva u obračun sa takvom "opasnom štetočinom".
Zlonamerno je I netačno prezentovana I upotrebljena poseta stručnjaka Zavoda za zaštitu prirode, koji čak nisu ni dali nikakvu procenu koliko hrane (ribe) kormorani pojedu, a i da jesu, to svakako nisu uradili zato da bi gospodin novinar Petrin i gospodin ribolovac Džeri, mogli to da upotrebe na način kako su učinili, da zaštićenu vrstu ptica proglase za "Štetocinu"!
U tekstu je to polazna osnova, zasnovana na iznošenju neistina, zbog koje će se tražiti "da se hitno odobri lov" na kormorane, čime ste naneli štetu i ugledu stručnjaka Zavoda za zaštitu prirode koje smo kontaktirali I koji su rekli da sve što je gosp. Kostadinović izjavio nije istina.
Netačno je da kormorani u ostatku Evrope ne uživaju zaštitu i netačno je da je to "opasna ptica, istrebljivač ribe"!!!
Tačno je da kormoran pojede dnevno oko pola kilograma ribe ili I manje, (NE preko 2 kg., kako gosp. Džeri navodi, to je zabluda) I to uglavnom nekvalitetne vrste riba, tj. vrste riba koje nemaju ekonomski značaj i nisu bitne za čoveka...
U tom smislu, uticaj kormorana na populacije riba u prirodnim ekosistemima nije I ne moze biti štetan, ni fatalan, što dokazuje činjenica o veoma dugom sinhronom opstanku obe populacije , kako riblje tako I ptičje koja se ribama hrani..
Podsećamo da je riblji fond u rekama i jezerima Srbije (u prirodnim ekosistemima) vlasništvo države Srbije (samim tim i svih njenih građana), te s toga nije poznato na osnovu kojih prava Ribolovačko društvo može tražiti "naknadu štete" za imovinu koju koristi a koja nije njihova. To je imovina države Srbije koja je i zaštitila kormorane, znajući koliko hrane jedu i šta im je potrebno za život I da na svojoj teritoriji to može da im pruži, bez poremećaja ili ugrožavanja riblje populacije kojom se kormorani hrane..
Podsećamo i na to da je Veliki kormoran zaštićen kao prirodna retkost,
-Uredbom Vlade Republike Srbije o zaštiti prirodnih retkosti,
-Naredbom o lovostaju divljači (Sl.glasnik RS br.55/06 od 28.juna 2006.god) - trajnim lovostajem
-Zakonom o zaštiti životne sredine,
-Krivičnim Zakonom RS .
Ovakva zakonska zaštita kormorana potpuno isključuje ubijanje, uznemiravanje kao I uništavanje staništa.
Pod zaštitu je stavljena zato što je kao vrsta ugrožena i vrlo su paušalne i netačne ocene i procene o njihovoj prekobrojnosti na Drinskom jezeru a i ostalim lokacijama, koje su navedene u tekstu. Po mnogim i više puta rađenim istraživanjima, brojnost predatora, u ovom slučaju kormorana ograničena je uvek njegovim hranidbenim resursom i samim tim je sprečena mogućnost da on sam uništi svoj hranidbeni resurs, jer bi to značilo i njegov nestanak. Ovakvi rezultati istraživanja nedvosmisleno su iskljucili negativan efekat kormorana na populacije riba u prirodnim ekosistemima.
S obzirom da ste u objavljenom tekstu vrlo netačno predstavili kormorane kao vrstu, s indirektnim pozivom na linč "štetočina", sada bi bilo korektno i korisno kad biste objavili i ovaj tekst i sve potencijalne "avanturiste" koji bi se rado obračunali sa kormoranima oružjem ili na druge načine, upozorili i upoznali sa zakonskim i kaznenim odredbama za potencijalno učinjeno krivično/prekršajno delo za koje je pored novčane zaprećena i zatvorska kazna. Na osnovu teksta koji je potpisao g-din Petrin, ljudi su pogrešno obavešteni, dovedeni u zabludu i mogu pomisliti da čine dobro delo!
Plašenje i rasterivanje kormorana iz čamaca, kojim se ribolovci s Drinskog jezera hvale, kažnjivo je takođe!
Zbog višeslojne štete, učinjene ovakvim člankom a zarad tačnog informisanja javnosti, pa i ribolovaca i lovaca predlažemo da u nekom od narednih brojeva ZOV-a, u saradnji sa stručnjacima - ornitolozima, objavite i jedan korektan tekst o kormoranima i na taj način već učinjenu štetu bar umanjite.
U prilogu (videti dole), dostavljamo izvod iz Zakona o zaštiti životne sredine, koji precizno reguliše i u kaznenom delu, radnje usmerene na uznemiravanje (plašenje, rasterivanje) sve divlje faune pa i zaštićenih kormorana!
U Attachmentu dostavljamo sporni tekst iz Zova na koji upućujemo ovo reagovanje.
S poštovanjem
Liga za ornitološku akciju Srbije - Beograd
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Vojvodine - Novi Sad
Ekološko istraživačko društvo "Mladen Karaman"- Kragujevac
Prirodnjačko društvo "GEA" - Vršac
--------------------------------------------------------------------
Prilozi:
Izvod iz "Vrste zivotinja zastićene kao Prirodne retkosti":
IX. Klasa Aves - ptice
3. Familija Phalacrocoracidae (vranci):
1) Phalacrocorax pygmaeus (mali vranac);
2) Phalacrocorax carbo (veliki vranac).
Izvod iz Zakona o zastiti zivotne sredine:
Član 27. st.2
-Zabranjeno je uznemiravati, zlostavljati, ozleđivati i uništavati divlju faunu i razarati njena staništa.
Kaznene odredbe Zakona o zastiti zivotne sredine:
Clan 118.
Novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kazniće se za prekršaj fizičko lice ako:
1) uznemirava, zlostavlja, ozleđuje i uništava divlju faunu, odnosno razara njena staništa (član 27. stav 2);
Na Limu sam gledao kad dvadesetak kormorana za par minuta ubije desetak škobalja, ali previše krupnih da bi ih progutali i jednostavno ih puste niz vodu. Nije mi jasan taj ubilački instikt kod te ptice, ubija iako nemože progutati !!!
Iz godine u godinu posmatram kako im se broj udvostručuje ! Ranije im je baza bilo jezero koje se nalazi na reci Lim ispod Prijepolja, a iznad Priboja ! Sada su osnovali i novu koloniju iznad Prijepolja na samoj granici sa Crnom Gorom na jednom velikom i dubokom viru inače zimovniku ribe ! Svake godine ih je sve više i više :'(
