Pastrmka 2020

oholi

Moderator
Urednik
Učlanjen(a)
16.12.2007.
Poruke
10.095
Broj reagovanja
1.130
Lokacija
Čačak
@vangraff druze, da li si imao prilike da raspravljas na temu blatnjace? Jel stvarno endemska ili je ipak to samo jezerska forma? Mislim da je jezerska forma.... Al sta znam...
 

silvio

Hero member
Učlanjen(a)
02.07.2008.
Poruke
3.054
Broj reagovanja
842
Blatnjača kao iz Plava nema nikakve sličnosti sa potočarom jadranskom iz Mostarskog Blata jer Mostarsko Blato u potpunosti presušuje ljeti kao i Lištica te se ribe povlače u podzemlje kao i prikanci (vrsta ribe slična gagi endem hercegovačkog krša) te vjerujem da se te ribe u podzemlju hrane prikancima jer kako objasniti da sa velikim proljećnim vodama pastrmka od cca. 2-3kg izađe iz podzemlja na mrijest u Lišticu na proljeće. Znači dolaskom velikih voda riba bukvalno izkulja iz podzemnih ponora i putuje uzvodno uz Lišticu da bi se mrijestila.
Želio bih napomenuti i ovo da sam prošle godine od 10.04 do 15.04. ima prilike gledati ove pastmke u mrijestu! Da li je to zbog svakakvih poribljavanja zadnjuih 10-20 godina ili je to normalno za tu pastrvu ja neznam jer ne živim u ŠB ali da se to događa da se potošara mrijesti u Aprilu to sam vidio na svoje oči i imam dokumentovano.
 

vangraff

Junior member
Učlanjen(a)
20.05.2015.
Poruke
84
Broj reagovanja
61
Ja sam se naslušao svakakvih priča koje graniče s mogućim. Mnogi ribari se kunu da se pastrva povlači ljeti u podzemlje na Blatu i posle velikih kiša opet izvire iz zemlje. Ali nikad mi niko nije rekao da je to vidio ili da točno zna na kojoj se lokaciji i kad to događa. Najveći su ponori u dnu polja i do sad ih je Elektroprivreda većinu zatrpala što je rezultiralo smanjenjem brojnosti i pastrve i prikanca. Za prikance je jasno da sele u podzemlje. Ali prikanac je mala ribica do desetak centi. Jednom su bagerom kopali u polju kraj rijeke i kašikom su vadili mulj u kojemu su bili prikanci. A i puno je očevidaca svjedočilo izviranju prikanaca iz zemlje s velikim vodama.

Svake godine se otvaraju se novi mini ponori. Ljetos sam svjedočio nečemu prilično nevjerojatnom. Nekoliko metara dalje od rječnog toka otvorila se rupa u polju široka metar i duboka četiri-pet metara. Na dnu rupe vidi se da teče podzemni potok. Znači podzemni potok teče barem dva metra ispod razine dna rijeke a svega nekojiko metara udaljen od rijeke. Po zakonu spojenih posuda razina bi trebala biti ista i u rijeci i u podzemlju u neposrednoj blizini riječnog toka a u ovom slučaju je preko dva metra razlike.

Do prije tridesetak godina u Lištici je bilo jegulje. Znači iz Jasenice se podzemljem uspela oko dvjesto metara visinske razlike i nekoliko kilometara dužinske.
Činjenicu da se svake godine pastrve od pola kila i više pojave od nikud svako pokušava objasnit na svoj način. Ne isključujem u potpunosti mogućnost da pastrva seli u podzemlje ali neću u to vjerovat dok sam ne vidim. I meni je neshvatljivo da se velika riba pojavi praktički iz ničega ali kolike bi to šupljine trebale bit da se provuku komadi od pola kila?

Mrijest na Lištici je svake godine u Aprilu i traje oko mjesec dana. Zavisno od vremenskih prilika, nekad zna počet i u Martu a nekad okasni ali je uvjek u periodu od Marta do Juna s vrhuncem u Aprilu. Sezona otvara oko prvog Aprila što dosta poremeti mrijest. Lani je sezona zbog pandemoje počela mjesec kasnije pa se pastrva uspjela neometano mrijestit. Mrijest se može promatrati s obale uz šetnicu na području od centra Širokog Brijega pa nekoliko stotina metara do kilometar uzvodno prema Borku. Na pijesku se vide gnijezda nekoliko metara u promjeru i do pola metra ukopana na razini vode od pola metra do metar ipo najčešće.
Ima već dva dana pokušavam okačit video lanjskog mrijesta ali još nisam uspio. Do 83% sam najdaje doša. Nadam se da ću uskoro rješit.
 

oholi

Moderator
Urednik
Učlanjen(a)
16.12.2007.
Poruke
10.095
Broj reagovanja
1.130
Lokacija
Čačak
Zasto se tako kasno mresti? Temperatura vode se tad namesti?
 

MMartic

Hero member
Učlanjen(a)
16.05.2006.
Poruke
3.721
Broj reagovanja
134
Lokacija
Pančevo
Mekousna pastrmka se mresti u proleće. Nisam znao da se još neke podvrste/varijeteti potočne pastrmke mreste u proleće. Zanimljivo!!! Na našem području od salmonida samo mladica i lipljen mreste u proleće.
 

silvio

Hero member
Učlanjen(a)
02.07.2008.
Poruke
3.054
Broj reagovanja
842
Možda je razlog upravo to da su pastrve Jadranskog sliva od Krke pa niže prema Makedoniji i Albaniji dosta srodne i taj dio prilikom zadnjeg ledenog doba nikad nije bio pod ledom tako da je drugačiji od ostatka Balkana po vrstama i njihovim navikama barem što se riba tiče.
 

neba

Full member
Učlanjen(a)
01.02.2014.
Poruke
905
Broj reagovanja
76
Meni je mekousna kao prelazni stadijum lipca u pastrmku.
 

Benjamin

Senior member
Učlanjen(a)
28.11.2012.
Poruke
420
Broj reagovanja
181
Lokacija
Doboj, BiH

Mekousna pastrmka​


Mekousna pastrmka je najzanimljiviji salmonid neretvanskog sliva koji je odavno privukao pozornost sportskih ribolovaca ali i ihtiologa. Zajedno sa makedonskom Belvicom (Acantholingua Ohridana), mekousna pastrmka je najstariji salmonid Balkana.

Po nekim procjenama u neizmjenjenoj formi egzistira još od Pliocena tj. preglacijalnog perioda – približno 2.5 miliona godina unazad.
Zbog svoje specifične morfologije razmatrana je kao arhaična vrsta pastrmke ili pra-pastrmka, formirana kao zasebna vrsta mnogo prije potočne pasmtrke (Salmo trutta).
Sigurno je jedna od najintrigantnijih vrsta čija je precizna klasifikacija bila upitna još od prvih studija na sistematizaciji balkanskih salmonida sredinom devetnaestog vijeka pa sve do danas. Karakteriše je upečatljiva sličnost i sa potočnom pastrmkom ali i sa lipljenom. Zanimljivo je da u Crnoj Gori uz rijeku Zetu, u narodu za mekousnu vrijedi naziv “lipijen”. Od lokalnih naziva u BiH se koriste još “meka”, “mekošica”, “mehkousnica”, te “zlousta” na rijeci Krki u Hrvatskoj. Mekousna pastrmka je već u pretprošlom vijeku pobudila interesovanje ihtiologa. Prvi put je opisana 1851. godine od strane austrijskih ihtiologa i zoologa Johann Jakob Heckel-a i Rudolf Kner-a pod imenom Salar obtusirostris. Vjerovatno zbog njene sličnosti sa lipljenom Franz Steindachner je 1874. godine po prvi put svrstao mekousnu pastrmku u rod Thymallus pod imenom Thymallus microlepis. Ubrzo zatim mekousna pastrmka je postavljena u rod Salmo kao Salmo obtusirostris (Steindachner 1882.) da bi nakon toga zajedno sa makedonskom Belvicom svrstana u zaseban rod Salmothymus utemeljen od strane sovjetskog biologa i ihtiologa Lev Berg-a 1908. godine. Tek nakon novijih istraživanja DNK, modernim genetičkim metodama potvrđena je sistematska i taksonomska validnost mekousne pastrmke i dokazana je bliska relacija sa rodom Salmo (Aleš Snoj 2002.) te je mekousna pastrmka reklasificirana kao vrsta Salmo obtusirostris.

Karakteristike i navike​

Mekousna pastrmka je lako prepoznatljiva po relativno maloj glavi i upadljivo zaobljenim i mekanim usnama koje se znatno razlikuju od usta drugih salmonida. Glavne osobine su joj izdužena gornja čeljust, mala mesnata usta sa malim zubima i bočno povišeno, snažno tijelo prekriveno sa crnim i nešto manjim brojem crvenih ili narandžastih pjega nepravilnog oblika sličnih slovu x. Boja tijela mekousne pastrmke u zavisnosti od staništa može varirati od tamno maslinaste sa srebrenim bočnim stranama do zlatno žute boje. Živi u jatima, naseljava hladne, duboke i mirnije dijelove toka iako se u odredjenim periodima može naći u maticama ili uz obalu. Mrijesti se u periodu mart-maj iako usljed vremenskih prilika i vodostaja vrijeme mrijesta može značajno varirati. U vezi mrijesta mekousne postoji lokalno mišljenje da traje duže od mrijesta ostalih pastrmskih vrsta Neretve. Nije rijetkost da joj mrijest u pojedinačnim slučajevima počne i u januaru da bi se završio čak u martu, uzevši u obzir kompletnu populaciju. Takodje, mekousna pastrmka ne putuje u udaljene krajeve na mrijest, nego se mrijesti na najbližem prikladnom mjestu ili ulazi u obližnje pritoke kao što je rijeka Buna ili Bregava.
Može dostići težinu od nekoliko kilograma, posebno u zaklonjenim i nepristupačnim mjestima. Nekad su redovno lovljeni primjerci od preko 4kg ali i danas se povremeno prijavljuju ulovi od preko 6kg. Postoji podatak da je u okolini Mostara ulovljen primjerak od 10kg i dužine od jednog metra a prepariran je u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu o čemu postoji službena zabilješka. Najčešći ulovi su težine od 500gr pa do 1.5kg i dužine od 30 do 50cm.

Stanište
Stanište mekousne pastrmke je ograničeno na samo nekoliko rijeka jadranskog sliva. U Neretvi je rasprostranjena u čitavom toku, od ušća u more pa sve do prirodne barijere, slapa ispod Treskavca u gornjem toku nadomak Uloga. Nadalje, ima je u pritokama Bregavi, Buni, Rami, Trebižatu, Jasenici kod Mostara a lovljeni su i primjerci u Hutovom Blatu. U planinske potoke mekousna pastrmka ne ulazi. Obzirom na stanište, mekousna kao i druge pastrmke može poprimiti drugačija obilježja. Interesantno je da će svaki iskusniji ribar sa Neretve lako prepoznati mekousnu iz gornjeg ili donjeg toka ili mekousnu iz Bregave ili Trebižata, ali ipak i dalje se radi o istoj vrsti.
Izuzev Neretve, u kojoj ima najstabilniju i najbrojniju populaciju, mekousna se može naći i u Hrvatskoj u rijekama Krka, Jadro, Žrnovnica, Cetina i Vrljika te u Crnoj Gori u slivu rijeka Zete i Morače. S obzirom na morfološka svojstva trenutno su definisana četiri varijateta mekousne pastrmke: Salmo obtusirostris oxyrhynchus koja naseljava Neretvu i pritoke, Salmo obtusirostris krkensis ili “zlousta” koja živi u rijeci Krki, Salmo obtusirostris salonitana iz rijeka Jadro i Žrnovnica te Salmo obtusirostris zetensis koja naseljava rijeku Zetu.
 

vangraff

Junior member
Učlanjen(a)
20.05.2015.
Poruke
84
Broj reagovanja
61
Izuzev Neretve, u kojoj ima najstabilniju i najbrojniju populaciju, mekousna se može naći i u Hrvatskoj u rijekama Krka, Jadro, Žrnovnica, Cetina i Vrljika te u Crnoj Gori u slivu rijeka Zete i Morače.

Mekousne nema u Cetini.
Zanimljivost vezana za Žrnovnicu koja je prije izgradnje akumulacije HE Peruča svake godine presušivala i u njoj nije bilo ihtiofaune. Nakon Izgradnje brane šezdesetih voda je pronašla put kroz krš i Žrnovnica je postala stalan tok. Negdje sam čitao podatak da je iz Jadra prenešeno samo tridesetak jedinki solinske mekousne i da je od toga nastala čitava današnja populacija.
 

silvio

Hero member
Učlanjen(a)
02.07.2008.
Poruke
3.054
Broj reagovanja
842
Jadro i Žrnovnica su pune meka mada one ne dosežu veličine kao u Neretvi i Trebižatu dodatni razlog što su te dvije riječice pune meke je taj što ih ne love za jelo ili vrlo rijetko ipak je to uz more tako da je morska riba ono što se jede.
 

vangraff

Junior member
Učlanjen(a)
20.05.2015.
Poruke
84
Broj reagovanja
61
Zna li iko išta o zloustoj meki iz Krke. Navodono je izumrla prije desetak godina. Lovi li ko oko Knina?
Ova slika je nastala 2008. Ne zna se ko je autor.Zlousta_krkensis (1).jpg
 

oholi

Moderator
Urednik
Učlanjen(a)
16.12.2007.
Poruke
10.095
Broj reagovanja
1.130
Lokacija
Čačak
To je vec bas uzasna informacija...

Mada ja nisam gidinama video sliku ulovljene mekousne iz zete. Smanjena joj je populacija maksimalno
 
Vrh Dno