Jezerskom pastrmkom ne mozes nazvati pastrmku potočne forme (morpha fario) koja zivi u jezeru, tj.koja se iz recnog toka "spustila" u jezero budući da se naše pastrmke ne mogu kretati uzvodno prema jezeru zato sto em nema vode od postrojenja do brane, em su riblje staze ne funkcionalne ili ne postoje. Potocna pastrmka salmo trutta ima dokazano tri forme: morpha fario - potocna; morpha lacustris - jezerska i morpha trutta - morska i moze ih menjati i zavisnosti od uslova, a taj proces se naziva smoltifikacija. Kod ovog procesa izazvanim promenom sredine ili potrebe za promenom sredine uz druge presulove koji su potrebni, a koje riba moze da oseti, dolazi do lucenja hormona koji kod ribe izazivaju razne fiziološke promene. Odredjene promene su vidljive i vrlo jasno prepoznatljive za svaku formu, dok su druge unutrašnje gde dolazi cak do promene organa. Ovo se posebno odnosi na morsku formu. Pored fizioloških promena, riba menja nacin ishrane, agresivnost i ukupno ponašanje. Potrebe za kiseonikom se takodje menjaju, tj. dolazi do promena i u škrgama. Razlika između jezerske i potočne forme nije toliko velika kao izmedju potocne i morske, ali postoji i za nas su najuočljivije razlike boja i oblik tela. Jezerska forma pastrmke ima srebrnu boju krljušti i u potpunosti gubi crvene pege, dakle prekrivena je samo crnim pegama, a postoje odredjene morfološke razlike u obliku i debljini tela.
Koji su to obavezni i dovoljni uslovi koji bi naterali pastrmku da promeni formu u jezersku mislim da niko sa sigurnošću ne moze da kaze posebno kada je rec o manjim jezerima, mada postoje neke studije o tome rađene na zapadu. Promena forme je za ribu kao odluka Austrijanca da li treba da se odseli u npr. Nemačku sa porodicom i da tamo nastavi da živi i radi i na kraju postane Nemac. Uzeće u obzir milion i jedan parametar prilikom odluke za tako nešto.
Ova riba sa tvoje slike je definitivno potocna forma i tu nema dileme, to je lepa debela potocara. Definitivno potocna forma koja sigurno moze provesti odredjeno vreme u jezeru. To je po prethodnoj analogiji kao kada bi onaj Austrijanac od malo pre otišao u Nemačku na privremeni rad da zaradi kintu i vrati se posle određenog vremena bez "promene" forme

. Ukoliko uslovi u Nemačkoj (čitaj jezeru) nisu mnogo bolji, on neće trajno napuštati Austriju
( čitaj reku) tj. neće promeniti formu.
Temperatura u jezeru / akumulaciji jeste jako važna i temperatura vode je u direktnom odnosu sa rastvorenim kiseonikom u vodi što je obavezan, ali ne i dovoljan uslov za promenu forme.
Kao što je Oholi pomenuo tipičan primer kod nas ti je Zavojsko jezero, ali je ono ogromno i očigledno ima jako dobre uslove. Kada krenu jezerske podmornice iz Zavojskog u Visočicu na mrest, nastaje ludilo.
Nadam se da sam uspeo nešto da pojasnim, mada na ovom formu ima ljudi sa mnogo većim znanjem i iskustvom od mog pa bih voleo da me neko dopuni, i eventualno ispravi.
Pozdrav