Dnevna aktivnost pastrmke

pedjabg

Hero member
Učlanjen(a)
31.05.2007.
Poruke
1.554
Broj reagovanja
5
Lokacija
Belgrade
Volim da lovim pastrmku na suvu muvu. Dosta njih se zaklinje u nimfu, cesto s pravom (mada kod pojedinih ima i nimfomanije sa celodnevnim praktikovanjem), posebno u pojedinim delovima dana kad se pocne belasati na dnu preliva. Ipak, od suve muve, makar i u filmu i potopljene i na nju ulovljene pastrmke nemam veceg zadovoljstva.
Medjutim, primetio sam da je posle 12 ili 1 sat popodne do oko 4, pola pet opste mrtvilo, a i nimfari se bas ne proslavljaju u tom periodu. Tako je manje-vise uvek, bez obzira na vodostaj i uglavnom nezavisno od godisnjeg doba - s proleca je to manje izrazeno, dnevna pauza aktivnosti ume da se skrati - samo ako je vreme stabilno; ako nastupi promena vremena, to moze da promeni gore dati scenario.
Znacilo bi mi da cujem iskustva drugih o ovome, kao i resenja koja za takav period "sieste" preporucuju. U smislu lova, naravno, ona sa pridruzivanjem ribama u "siesti" sam vec sam usavrsio. Probao sam sa mokrim muvama (Governor) u dubljim brzacima u dobroj hladovini, ali sa polovicnim uspehom: dosta truda, mrsavi efekti. Unapred hvala. :bye:
 

witch

Hero member
Učlanjen(a)
23.11.2005.
Poruke
6.150
Broj reagovanja
4
Tema po mom ukusu. :tbumb: Naš poznati poznavalac riba i profesor, ispituje mušičare, proveravajući naše poznavanje ribljih navika. ???
No, hajde da pomognemo nauku, mi koji laički proučavamo pastrmke, sa mnogo više volje i energije od bilo kog studenta ili naučnika. Naš cilj je "jači". Mi moramo doakati pastrmkama kako bi smirili svoju strast i nagon. Mi smo deo prirode, lovci na pastrmke i, kao takvi, poznajemo mnoge njene osobine.
Zašto se potočna pastrmka povlači sredinom sunčanih dana?
Ta riba, kao i svaka druga, stalno traži hranu. Ako je temperatura vode između 10 i 18 stepeni, njen želudac brzo vari i prazni se, tako da je nelogično da, pored obilja hrane, sredinom dana, gladuje.
Po jakom suncu, nema nežnih vodenih insekata nad vodom i na njenoj površini. Takve životinje ne mogu podneti jake sunčeve zrake i brzo bi uginule, da nisu u hladovini. Izuzetak su jedino insekti reda Odonata (vilini konjici) koji obožavaju najveće vrućine i čvrste su građe i jakih, debelih krila, te podnose direktne sunčeve zrake.
Dakle, nema hrane na površini. Pastrmke to znaju i zbog toga ne obraćaju pažnju na površinu vode. Od lova suvim muvama, nema vajde.
Šta se dešava na dnu bistrih planinskih reka, u sred sunčanog, toplog, dana?
Sunčevi zraci prolaze i kroz bistru vodu planinskih reka. Na plićim mestima pastrmka se ne zadržava, jer joj prete opekotine od sunčanja, baš kao i nama, ako bi se izložili Suncu. Ona mora da se spusti u senku svog skloništa ili u mračnu dubinu do koje ne dopiru štetni zraci. Ovo dobro znaju odgajivači pastrmki.
Čak se i njena hrana, organizmi dna reke, sakrivaju od jakog sunca. Pastrmka brzo ukapira da joj se ne isplati da se zamlaćuje i troši energiju na neuspešan lov i najčešće odlučuje da odmara i odrema malo. Tu se nimalo ne razlikuje od većine grabljivica, poput lava, leoparda, vuka, mačke... Kao što oni izbegavaju ovaj dnevni period, tako i potočna pastrmka.
Ipak, ako baš zaigrate trbušni ples pred nekim lavom u sred savane, on će vas posle malo čuđenja ipak napasti i pojesti.
Tako će i potočna pastrmka napasti privlačan zalogaj i u sred bela dana, ako uspe da joj privuče pažnju svojim izgledom i ponašanjem. Ja takve mamce zovem "budilnici".
Zaista postoje takvi mamci i tehnike, koje mogu doneti solidan dnevni ulov. Najčešće je to duboko-tonuća nimfa, a ponekad i suva muva. Nije da se hvalim, ali najbolja suva muva-budilnik, za dnevne pastrmke je bambula, u pažljivo odabranoj veličini. Potočna pastrmka je preko dana veoma plašljiva i najčešće je to najveći problem mušičarima koji nisu navikli na to. Predveče i ujutru joj možete prići na par metara, ali za sunčanog dana, teško joj je prići i na desetak metara. Uspe li vam to, probajte suvu muvu, ali najčešće se bolji rezultati postižu czech nymphingom na samom dnu.
Postoji još jedna tehnika mušičarenja u sred bela dana, koja je skoro potpuno nepoznata velikoj većini mušičara. To je takozvana "roda" tehnika, za koju treba toliko strpljenja, da su neki zbog nje konzumirali psihoaktivne supstance, kako bi ostali nepokretni čak i satima.
RODA-TEHNIKA
Ova tehnika donosi najbolje dnevne ulove krupnijih potočnih pastrmki. Potrebne su dobre polarizacione naočare, mokar kačket, hladna voda za piće i uvežbano precizno zabacivanje i vođenje mušice. Ako ste ljubitelj velikh reka i distance zabacivanja, kao i WF konca, možda ne treba ni da čitate ovo.
Dođete na vir za koji pouzdano znate da ima velike pastrmke. Koliko god da se prišunjavate, tokom jako osvetljenog dela dana, pastrmke će vas primetiti i pobeći. Jedno je sigurno, one će vas čuti i videti pre nego vi njih. Nastaće velika zbrka i uzbuna u viru, koju vi najverovatnije nećete ni primetiti. Ipak, budite 100% sigurni da se to desilo. Pomirite se s tim.
Postavite se na mesto na obali sa koga ćete najlakše moći da zabacujete na mesta gde očekujete da su skrovišta riba koje vas interesuju. Sednite ili stojite pored nekog grma. Ostanite u tom položaju najmanje 20 minuta. Ne pomerajte ruke, noge i ne osvrćite se oko sebe. Retki su ljudi koji to mogu. Pažnja, vrućina je i sunčano je!
Gledajte netremice u vodu. Potočna pastrmka se neće tako brzo i neoprezno vratiti na svoje staro mesto. Kada primetite prvu, koja se vraća, nemojte ništa raditi. Možda samo izviđa. Ako zamahnete, ponovo će pobeći, što će ostalim pastrmkama u viru biti signal da se dešava nešto još ozbiljnije od onoga što ih je uplašilo i znaće šta je napolju. Zato, sačekajte da se smiri. Da dobije normalnu boju, bez debelih pruga, karakterističnih za uplašenu potočnu pastrmku. Neka se odvoji od dna i zaleluja repnim perajem. Neka se opusti.
Još uvek nema zabacivanja. Ako ste nervozni, ovo su trenuci kada bi trebalo da počne da deluje neka smirujuća supstanca, poput nikotina, barbiturata...jer su ovo najuzbudljivuji trenuci čak i za najstrpljivije, a treba sačekati da se pojavi bar još jedna pastrmka. Možda je ova prva najsitnija? Kada ste mogli da sačekate pola sata, sačekajte još koji minut, jer posle prve verovatno za samo par minuta dolazi druga, treća, pa na kraju i ona najkrupnija.
Pustite i nju da se smiri, dobije normalnu, a ne upozoravajuću ili kamuflažnu boju. Odlepiće se sa dna i opušteno zalelujati svim perajima. Još ako počne da povremeno naglo mrda levo, desno, gore ili dole, otvarajući usta, znači da nešto jede.
Uuufff :doh:, ako ste sve ovo nepomično dočekali i odgledali, dolazi red na ono što se ne uči u fly casting školama. Prvi zabačaj mora biti precizan, jer je možda jedini. Prva muva mora biti mudro izabrana, jer je i ona možda jedina koju će oprezna "dnevna" potočna pastrmka pogledati. Ako vam uspe da joj precizno i odmereno, nežno, spustite adekvatan mamac na odgovarajuću dubinu ili površinu, napašće vam mamac p.pastrmka u sred belog dana.
Savladate li ovu tehniku i uspete li da se ovoliko strpite, imaćete čime da se pohvalite, jer ste naučili tehniku "roda". Baš kao roda ili neka slična ptica koja satima čeka da joj se plen pojavi ispod samog kljuna.
Eto, dok ostali mušičari grickaju nokte u hladovini obližnje kafane, čekajući da riba proradi, vi ćete imati sve elemente vrhunskog mušičarenja i nadmudrivanja sa neobično neuhvatljivim protivnikom.
Za kraj, jedno ohrabrenje za one koji bi da pokušaju ovo. Sećam se da je jedna od najkrupnijih divljih potočnih pastrmki koju sam ulovio roda-tehnikom, prišla toliko blizu, da sam morao još desetak minuta da je čekam da se odmakne, kako bih mogao da joj zabacim. Zamislite taj prizor, potočna divljakuša od oko 1000g, uzima suvu muvu na metar i po od vaših nogu, nakon što ste joj sve crvene i crne pege prebrojali, i  to, u sred letnjeg podneva!
P.S.
Ovo sa tehnikama, roda, aligator, majmun podseća me na kung-fu. :D
 

lucky

Founding father
Urednik
Učlanjen(a)
14.11.2005.
Poruke
2.068
Broj reagovanja
2
Lokacija
Niš, Srbija
Mixmaster je napisao(la):
Tema po mom ukusu. :tbumb: Naš poznati poznavalac riba i profesor, ispituje mušičare, proveravajući naše poznavanje ribljih navika. ???
No, hajde da pomognemo nauku, mi koji laički proučavamo pastrmke, sa mnogo više volje i energije od bilo kog studenta ili naučnika. Naš cilj je "jači". 
Koji si ti fantom! :doh: nadam se da se pedja neće primiti na ovo zezanje i naljutiti!

Što se tiče ostatka teksta nemam nikakvu niti zamerku niti bi dodao nešto, mislim da će uz malo dorade da ode u članke!
 

witch

Hero member
Učlanjen(a)
23.11.2005.
Poruke
6.150
Broj reagovanja
4
Nemoj Laki da skrećeš pažnju posetilaca sa ove vrlo važne teme. U stvari, ovo je jedan od najvećih problema koji muče lovce na pastrmke. Svi bi voleli da mušičare po lepom, sunčanom vremenu, ali je to veoma teško ako želite samo potočnu pastrmku na mušici.
A moram malo i da dirnem profesora, zezanja radi.
Ali ima istine u tome da i naučnici mogu nešto da nauče o navikama životinja koje proučavaju, od lovaca, ribolovaca, pa čak i od lokalnog stanovništva. Na planini, čak i čobani znaju ponešto o potočnim pastrmkama. Još uvek pamtim neke mudrosti koje sam, kao početnik, čuo od gorštaka. Sećam se: "...dok ne ozeleni, nemoj da dolaziš..." ili "...samo pred mrak skaču...", "...kao da ih nema, a kad se desi... odjednom se pojave, kao da su iz zemlje izašle...", "..pred kišu i nevreme..."....
Više se nauči od pastira, koji po ceo dan posmatra reku, nego od nekog fensera sa skupocenom opremom i gomilom knjiga i časopisa, koji putem Interneta skuplja "iskustva" o mušičarenju.
Eto, čim neko skrene sa teme odmah počinje filozofiranje. Zato, evo jedne priče o pastrmkama preko dana:
Divlja potočna pastrmka iz bistrih reka, poput Mrtvice, Morače, Tare, Plive... je veoma plašljiva preko dana. Sećam se kada sam mušičario u VIP reviru na Mrtvici. Voda je i posle višednevnih kiša bila bistra kao vazduh. Došli smo na nju oko podneva i očekivali da ćemo razvaliti pastrmke. Grdno smo se prevarili. Nije bilo moguće prići obali, a da se sve pastrmke iz vira ne poplaše i ne sjure prema skloništima. Tek aligator tehnika prišunjavanja nam je donela po desetak osrednjih pastrmki.
Izgleda da su glavne dnevne aktivnosti divljih potočnih pastrmki opreznost i skrivanje od Sunca.
Naglašavam ovo divlje, jer u revirima ima potočnih pastrmki koje je odgajio čovek i čije ponašanje je sasvim drugačije. One su naviknute da ih čovek hrani i to u sred bela dana, tako da sve ovo što sam opisao ne važi u bogato poribljenom reviru domaćim potočarama, sa navikama sličnim domaćoj kokoški.
 

pedjabg

Hero member
Učlanjen(a)
31.05.2007.
Poruke
1.554
Broj reagovanja
5
Lokacija
Belgrade
Mixmaster je napisao(la):
Tema po mom ukusu. :tbumb: Naš poznati poznavalac riba i profesor, ispituje mušičare, proveravajući naše poznavanje ribljih navika. ???
No, hajde da pomognemo nauku, mi koji laički proučavamo pastrmke, sa mnogo više volje i energije od bilo kog studenta ili naučnika. Naš cilj je "jači". Mi moramo doakati pastrmkama kako bi smirili svoju strast i nagon. Mi smo deo prirode, lovci na pastrmke i, kao takvi, poznajemo mnoge njene osobine.

Koji si ti fantom!  nadam se da se pedja neće primiti na ovo zezanje i naljutiti
 

pedjabg

Hero member
Učlanjen(a)
31.05.2007.
Poruke
1.554
Broj reagovanja
5
Lokacija
Belgrade
Mixmaster je napisao(la):
Tema po mom ukusu. :tbumb: Naš poznati poznavalac riba i profesor, ispituje mušičare, proveravajući naše poznavanje ribljih navika. ???
No, hajde da pomognemo nauku, mi koji laički proučavamo pastrmke, sa mnogo više volje i energije od bilo kog studenta ili naučnika. Naš cilj je "jači". Mi moramo doakati pastrmkama kako bi smirili svoju strast i nagon. Mi smo deo prirode, lovci na pastrmke i, kao takvi, poznajemo mnoge njene osobine.

Koji si ti fantom!  nadam se da se pedja neće primiti na ovo zezanje i naljutiti

:mad:GRRRRR :p
Koga su zmije (tj. fetish Beogradjani) ujedali, taj se i gustera plasi, a? :D
Ne brinite, pa procitao sam svasta napred da bi se ljutio. A nema ni potrebe, sve ovo sto je Mixmaster stavio kao opaske sasvim je adekvatno. Medjutim, za razliku od laickih zapazanja, koja mogu biti u slobodnoj formi i stvar su licnog verovanja u njih onog kome se iznose, naucna otkruca moraju standardizovanim (radi proverljivosti) postupkom biti nepobitno dokazana da bi postala validna. O dnevno-nocnoj aktivnosti pastrmke se stosta zna, a u novije vreme video sam dosta radova o njihovoj prostornij distribuciji, bilo unuttar vrste (uzrasne klase) ili u smislu podele stanista sa ostalim vrstama (npr. lipljenom, grgecom, stukom i dr. vrstama). Medjutim, dosta tih radova su malo primenjljivi za nase podneblje, jer se takvom ekologijom najvise bave Skandinavci (dobri fondovi za skupa istrazivanja), gde su vode sa vrlo posebnim, za nase podneblje dosta razlicitim strukturama zajednica riba. Jedni rad na koji sam naisao pre neku godinu i koji me je odusevio je raspored pastrmki tokom dana u osencenim i neosencenim delovima reke. Medjutim, pitanje koje sam postavio i na koje Mixmaster (posle blage provokacije) daje njemu svojstven odgovor, nije bilo, ako se dobro secam, objasnjeno ili zapoceto sa resavanjem ni u jednom radu na koji sam naisao. To ne mora da znaci da o tome nije radjeno, vec jednostavno meni, kao nekome kome ekologija riba nije primarna oblast, to jos nije dopalo saka. A da li stoga sto pecanju zaista prilazim opusteno, ili stoga sto vise volim nego znam (dolepomenuti muz moje koleginice, a i mnogi drugi sa kojima sam isao na pecanje obicno su vise hvatali od mene), moje akademsko znanje nikad nisam dozivljavao kao preteranu prednost u ribolovu. Iz gore iznesenog vidi se i moguci razlog.
Mislim da, ako se izuzme specificnost stila Mixmastera (na momente citajuci nisam znao da li da citam opusteno ili me i dalje "navlaci"), u tome sto je napisao ima dosta istine. Te stvari odgovaraju onome sto sam na Krupajskoj reci dozivljavao nekada varalicareci u najtoplijem delu dana i hvatajuci upravo najkrupnije ribe (o cemu ima pristrastnih protiv mene svedoka - moja koleginica dr Vera Nikolic koja je dugo "paru pustala" sto sam uhvatio krupniju pastrmku od nenog supruga koji je najbolji pecaros na svetu, a zatekla me kako posle zamaranja i vadjenja oko pola dva popodne kuliram u hladovini sa pastrmkom koju nikad nisam izmerio, ali koja nije sigurno bila manja od 850 g, akolika je stvarno bila, ostace lokalna legenda - u to vreme je radila doktorat trazeci ektoparazite pastrmki na obliznjem ugledom ribnjaku).
Medjutim, kod musicarenja je situacija obicno bitno drugacija, jer bacajuci varalicu, covek moze i da se izvrsno zakloni i da potpuno izbegne da je u kontaktu sa vodom. Kod musicarenja, medjutim, to je relativno tesko u situacijama o kakvim je ovde rec. Mesta na kome je riba kad je sunce u  zenitu su obicno otvorena i duboka, ili su tako skrovita da prosecni fly caster tesko moze da ih dosegne bez greske u smislu odavanja svog prisustva, a varalicaru i dobroj varalici, npr. malom vobleru dubokoroncu su daleko lakse dostupna. Stoga mozda musicarenje i predstavlja tehnicki zahtevniji nacin lova pastrmki (kako cujem, tek je klen zaj...n).
Sto se tice revira sa "put & take" rezimom, iz pecanja pre tri godine na Lopatnici iskusio sam da duzicaste pastrmke na neki nacin poteraju i divlje potocare da pre njih uhvate muvu, te sam pored dosta duzicastih, imao na udici (muvi) i dve lepe, male potocare. To govori u prilog Mixmasterovim zapazanjima, ali u izvesnoj meri i zagovornicima teze da se los fond potocare u dobroj reci (npr. posle prelova krivolovom) moze popraviti odmaranjem fonda potocare (sa catch & release rezimom) unosom odredjene kolicine duzicaste pastrmke dozvoljene za izlov (put & take rezim). Naravno, naseljavanje duzicaste pastmke ne sme biti pregusto i treba da bude cesce, da bi konkurencija za hranu relativno malobrojnim potocarama koje su tu bila sto manja i da bi one brze rasle i dostigle vreme za prvi mrest (mada ima i populacionih mehanizama koje i to vreme dostizanja prvog mresta modifikuju u populacijama male gustine).
Dakle, nema druge nego ...marabu!!! ali ne na muvi, nego jedan pogolem, na obali! E, jos da mi je i kljun kao Mixmasterov... :bleh:
 

witch

Hero member
Učlanjen(a)
23.11.2005.
Poruke
6.150
Broj reagovanja
4
Momci, hajde da što više razmišljamo o temi i iznesemo što više iskustava o dnevnom ponašanju pastrmke. Ja sam bio prilično ozbiljan kada sam napisao da ljudi od nauke treba da konsultuju polu-divlje ribolovce i slične poznavaoce baš onih riba koje i jedni i drugi na svoj način proučavaju. Zaista nema korisnijih informacija i bolje logike od one koju možemo prisvojiti od lovca, koji prati svoj plen.
Dakle, oduševljen sam idejom uvaženog gosn Peđe, da sa mušičarima razmeni iskustva o (dnevnom) ponašanju pastrmke, jer ko bi drugi mogao da mu ukaže na neko novo otkriće, koga možda nema u knjigama? Siguran sam da nema boljeg poznavaoca života divlje pastrmke od onog ko je uspešno lovi svojim veštačkim muvama.
Toliko o mojoj navodnoj neozbiljnosti. Izgleda da sam pogrešne čovečuljke koristio, pa su me ljudi pogrešno razumeli. :lol:
Vidim da Pedja pominje prisustvo drugih ribljih vrsta pored pastrmke. To me nagoni na razmišljanje da bi i to moglo itekako da utiče na dnevno ponašanje pastrmke. U stvari, prisustvo raznih vrsta životinja, pa i riba.
                                            RAZMIŠLJANJE
Sigurno je da se u društvu nestašne dvopruge uklije (valjda se tako negde zovu, mada ih mi, u Nišu, zovemo šištavci), pastrmka ne oseća i ne ponaša isto kao u društvu krupne štuke ili raspoloženog klena. Rakovi, žabe, ptice...sigurno utiču na (dnevno) ponašanje pastrmke. Da li treba da pominjem pijavice i slične parazite? Grabljivice? Komšike kojima je potrebno više prostora?...
Treba računati i na skokove i padove temperature vode, koji značajno utiču na aktivnost pastrmke.
Da bi smo razumeli dnevnu ili bilo koju drugu aktivnost pastrmke i bilo koje druge ribe, treba da upoznamo ogroman niz faktora koji utiču na to. Mislim da u tome nikad nećemo uspeti, dok god su pastrmke divlje životinje i žive u divljini.
Kada bi ih držali u velikom kućnom akvarijumu, omogućili bi im uslove da budu non-stop vesele i druželjubive.
U prirodnom i divljem okruženju one imaju dosta "zajebancija" koje ih ometaju u tome.
 

pedjabg

Hero member
Učlanjen(a)
31.05.2007.
Poruke
1.554
Broj reagovanja
5
Lokacija
Belgrade
??? MA JA SAM ZAISTA PITAO SAMO RADI PECANJA!!! ???
Sve sto pominjes. Mixmasteru, predmet je brojnih radova, ali toliko brojnih da se nema kada to prepricavati. Pastrmka je sigurno najvise istrazivana vrsta ribe na svetu i prilicno se o njoj zna, ali sem mene i mnogi drugi ihtiolozi su ribolovci i ne nose posao sa sobom na pecanje, vec se opustaju. Jedino kad je upravljanje ribljim fondom uvek sam pripravan na profesionalnost. Ali, sve ostalo zaboravljam dok sam na pecanju. Jasno je da kao i mnoge druge vrste riba, pastrmka ima jutarmju i vecernju aktivnost najizrazeniju, ali sam hteo da pitam o tome kako musicarski resavate njenu podnevnu "letargiju", tj. slanjanje. Kao sto sam vec bio napisao, varalicarsaki se to moze lakse resiti, ali musicarski pristup ima svoja ogranicenja i hteo sam da cujem kako vidite resenja. To je bilo sve.
Mislim da je najkraci i ujedno najsveobuhvatniji odgovor na tvoja pitanja o faktorima koji uticu na ponasanje pastrmki: gustina populacije i celokupnog naselja i stepen kompeticije i drugih vidova pritisaka. :bye:
 
Z

Zakula

Guest
Eeeee,Pedjo,postavljas jedno od najkompleksnijih pitanja u musicarenju...Dnevno pecanje pastrmke...Ima tu mnogo faktora,koji utichu na ulov pogotovo krupne pastrmke.Na prvo mesto bih stavio sunjanje,znachi shaolin assasin stile.E sad,u sklopu tog shaolin stile-a ulaze podstilovi,npr. crocodile stile,monkey stile ili roda stile...Ako cemo iskreno,mi,"zastranele" Nishlije uvek upraznjavamo neku od ovih tehnika,nije bitno da li je to barsko pecanje zutooke,crvenperke,shtuke ili pecanje pastrmke i klena na reci...Zato smo i toliko uspeshni!!Evo opisacu ti u kratkim crtama Nishki crocodile shaolin stile.Dosho sam na mesto za koje znam da skriva krupne ribe...Nije bitno da li je to klen,pastrmka ili crvenperka...Ako ne mogu sa obale,onda gazim,ali kako??Ulazim u vodu jedno pet minuta...santimetar po santimetar...Kada konachno stanem nogama u vodu zapalim pljugu,pushim i izigravam drvo josh jedno deset minuta,dok ne izvuchem i zadnji dim pljuge...E onda nastavljam sa kretanjem,kao krokodil sa shto manje buke,priblizavam se plenu....Onda opet palim pljugu sa shto manje neodmerenih pokreta i izigravam drvo (koje se dimi,haha).Izgori mi i ta pljuga,aj' sada dalje,polako,samo polako (zapamti,ti si krokodil) nastavljam ka plenu...E,tada pochinjem da razmishljam i o muvi koju cu da stavim na tippet,ali ne dozvoljavam da mi koncetrcija opadne i tokom kretaja da "razbuckam" vodu...I tih metar,metar ipo sam presho i mislim da sam dosho na dobar target place,odatle cu da pecam....Tada vezujem muvu na tippet (neki budilnik,poshto je sred bela dana) i opet palim cigaru,pa aj' josh jednu,pa josh jednu i onda je ritual prikradanja ribi gotov (The shaolin and Wu tang).Ribe raspolozene,a ja na tri,chetiri metara od njih,bacam i 'vatam....U sledecem broju,"Budilnici - Muve za neaktivnu,dnevnu,pastrmku"....
 

lucky

Founding father
Urednik
Učlanjen(a)
14.11.2005.
Poruke
2.068
Broj reagovanja
2
Lokacija
Niš, Srbija
Ja se slažem da je pristup ribolovu od presudnog značaja, ali mislim da on nema veze sa osnovnim pitanjem Pedje, a to je kakva je dnevna aktivnost pastrmkeu odnosu na ribolov suvom muvom.
Po mom skormnom mišljenju, ima isuviše faktora koji utiču na njenu aktivnost preko dana. Doba godine, hirdo-meterološki faktori, konfiuguracija terena, kakava je reka u pitanju, spoljašnji faktori-prisustvo drugih ribolovaca, unutrašnji faktori-fauna same reke: kojih riba i koliko ima, flora da li je raka zatravljena ili nije, rojenje insekata i kojih.... :doh: ali meni je ova tema sjajna i maximalno ću se uključiti u istu. Pogotovu što sam ja ribolovac na suve muve gotovo sto posto. Nevolim nimfe, mada sam u zadnje vreme počeo da se palim, možda ih vremenom i zavolim!
Obećavam uskoro da ću dati svoje viđenje uticaja nekih faktora, mada mislim da su neki toliko bitni da zaslužuju posebne teme!
 

pedjabg

Hero member
Učlanjen(a)
31.05.2007.
Poruke
1.554
Broj reagovanja
5
Lokacija
Belgrade
Ima li neko iz Philip Morris-a da sponzorise ove musicare, pa oni ce propasti finansijski ne zbog skupog pribora, vec zbog cigareta neophodnih da se uhvati riba! :D A od silnih pikavaca i pastrmke postaju nervozne kad se zbog razredjenja koncentracija nikotina iz odbacenih pikavaca smanji posto nase nindze odu sa vode. Mora da je u pusenju, u stvari tajna uspeha, jer kad ponovo dodju i pobacaju pikavce, pastrmke se smire nikotinom i onda mogu i nesto da pojedu, pa se navuku na vestacku muvu... I to je to. Shvatio sam pristup  :smoke:. Ipak, meni ne pomaze, posle vise decenija morao sam da prestanem da pusim. Ima li neka varijanta za nepusace? ;)
Jeste, lagani hod, zaklon iza zbuna, tiho kretanje kroz vodu, sve to je vazno. Ali ni nevidljivost ne pomaze ako se ona ne krece, ne trazi hranu i nije aktivna. Sta je aktivira? Mixmaster je delimicno posao u dobrom pravcu pominjuci strpljivost kad se uznemirene ribe vrate na predjasnje mesto u viru ako je okolo mirno. Problem je, medjutim, u tome sto cak ni trkacice u podne nisu na ulazu u vir ili na prelivnom izlasku iz vira, gde inace ujutru i uvece ordiniraju, a da ne govorimo o majkama i bakama.
Tada, kad ih ni ne vidite u plavetnom zelenilu vira, kako ih zainteresovati? Suvom muvom pozeljno, ali i druga (dozvoljena, naravno) sredstva su prihvatljiva u krajnjoj nuzdi. ::)
 

lucky

Founding father
Urednik
Učlanjen(a)
14.11.2005.
Poruke
2.068
Broj reagovanja
2
Lokacija
Niš, Srbija
Philip Morris  :D :D :D  :smoke: :smoke: O Yeah, novi sponzor sajta i jedini. Sviđa mi se! :drool:
 
Z

Zakula

Guest
Hahah,dobar si Pedjo!!! :D ;)Ma ne morash da koristish ti cigare :smoke:,nisu neophodne,one samo ubijaju vreme i umiruju chuku...Mada,ne znam,moguce je da u njima bash lezi tajna uspeha Nishkih shaolin mushichara!!
 

lucky

Founding father
Urednik
Učlanjen(a)
14.11.2005.
Poruke
2.068
Broj reagovanja
2
Lokacija
Niš, Srbija
Jeste zato će mo da porckamo ko zna od čeka. MixMastera nešto probada, ja sam se već sjebo.....neko prokletstvo :doh:...ali da ne tupimo, ovo je jednostavno mnogo jaka tema!
 

witch

Hero member
Učlanjen(a)
23.11.2005.
Poruke
6.150
Broj reagovanja
4
Ej, ja sam veliki protivnik pušenja!
Danas sam mušičario pastrmke i imao problem sa njihovom dnevnom aktivnošću. Ovog puta je bilo veoma toplo i sunčano, ali je i oko 20 mušičara bilo na reci. :( Jadna Temska. Sećam se vremena kada sam samo ja mušičario pastrmke u jednom delu njenog toka. Tada sam ih lovio preko dana kao budale (moja uzrečica). Gledao sam u virovima i po desetak pastrmki od preko pola kila, kako bućkaju na insekte. Sad su toliko naplašene i proređene, da nema ništa od njihove aktivnosti, kako danju, tako i u sumrak. Naučile su da se nikad ne zna kada će im ribolovac zabaciti udicu (muvu).
Imam jedan dobar primer za ovu naplašenost, koja izaziva neaktivnost.
Bio sam na otvaranju revira u Kolašinu, početkom ovog veka. Već sam poznavao Taru i dobro sam znao da je preko dana nemoguće uloviti pristojnu ribu u tako bistroj reci. Međutim, ovde su ribe, posle nekoliko godina čuvanja revira i strogog zabrana, bile veoma dobro raspoložene i u sred dana! Na sve strane je prštalo u reviru, dok je izvan njega bio tajac. Napominjem da je većina riba bila divlja, ne iz ribnjaka.
Mušičarilo se sa jednakim uspehom čitav dan, slično kao u Sibiru ili Mongoliji.
  Kada sam došao sledeće godine, i dalje je riba radila bolje nego izvan revira, ali malo bolje pred mrak. Poslednji put kad sam bio u tom reviru, radila je samo pred mrak.
Izgleda da je najvažniji faktor i u ovom problemu, čovek.
Dnevna aktivnost pastrmke je mnogo normalnija gde nema ribolovaca, njenih najvećih neprijatelja. Tako je i na mestima gde joj je čovek prijatelj, na ribnjacima. Kad god joj baciš hranu, uzeće je ako je gladna. Zato i pastrmke poreklom iz ribnjaka odlično rade po ceo dan. Kod njih nema podnevnog odmora, ako ima hrane na površini. Nema veze da li su kalife ili potočne.
 
Vrh Dno