Mekousna pastrmka
- Začetnik teme Goci
- Datum pokretanja
Mefisto018
Hero member
Nacuo sam neka izlaganja da ih ima tri vrste a to su Neretvanska mekousna koja obitava u Neretvi,Zetska iz Zete i Zlousta koja boravi u Krki.
Mada sam naleteo na jedan clanak de se pominje i Solinska,pa ako iko nesto vise zna o njoj neka pise..
Mada sam naleteo na jedan clanak de se pominje i Solinska,pa ako iko nesto vise zna o njoj neka pise..
100ka
Hero member
Ma to ti su samo neki lokalni varijeteti, pogledaj slike sa onog linka pa će ti sve biti jasno.
ISTRAŽIVANJA dr. Aleš SnojBlue FOX je napisao(la):
Tijekom proučavanja genetske pozadine mekousnih pastrva iz Neretve i Žrnovnice na osnovi razlika u samoj strukturi DNK proučavana je filogenija i genealogija tih dviju podvrsta i došlo se do saznanja o njihovoj međusobnoj srodnosti te o njihovoj srodnosti u odnosu na ostale predstavnike iz porodice Salmonida.
Genetsko istraživanje mekousne pastrve
Mekousnu pastrvu (Salmothymus obtusirostris) uvrštavamo u porodicu Salmonida. Lako je prepoznajemo po izgledu koji se prilično razlikuje od tipičnog izgleda pastrva. Na njenom tijelu nalaze se crne i crvene pjege nepravilnog oblika (slične slovu X). Crne su uglavnom raspoređene na prednjem dijelu, a crvene su rjeđe i razasute po cijelom tijelu. Po ostalim karakteristikama kao što su visok trup, prilično izdužena njuška, mala, mesnata i meka usta s malim zubima, te velike ljuske, mekousne pastrve u znatnoj mjeri nalikuju na križanca između lipljana i potočne pastrve.
Četiri podvrste mekousne pastrve
Baš zbog tih specifičnosti je mekousna pastrva poznata širom svijeta. Svojim vanjskim izgledom mekousna pastrva odražava dosta arhaičnih morfoloških osobina, zato je mnogi autori opisuju kao reliktan tip pastrve, a zbog svog neobičnog izgleda i morfoloških osobina uvrstili su je u poseban rod. Mekousna pastrva je endemit rijeka srednjeg i južnog Jadranskog slijeva, stoga je ne nalazimo nigdje drugdje u svijetu. U svom je habitatu naselila one dijelove rijeka koje obično naseljava i lipljan, mada on nikad nije živio u tim rijekama kao autohtona riba, već ga je čovjek zadnjih desetljeća unio u te rijeke. Zajednička svojstva svih habitata u kojima prebiva mekousna pastrva je blaga klima i posljedično neizrazit utjecaj ledenog doba, što se u mnogo čemu razlikuje od habitata koje poseljuje potočna pastrva (Salmo trutta). S obzirom na njena morfološka svojstva, mekousnu su pastrvu podijelili u četiri podvrste:
- "Zlousta pastrva" (S. o. krkensis Karaman, 1926 god.), koja živi u rijeci Krki;
- "Solinka" (S. o. salonitana Karaman, 1926 god.), koju nalazimo u rijekama Jadro i Žrnovnica;
- S. o. oxyrhynchus Steindachner, 1882 god., naseljava rijeku Neretvu sa njenim pritocima, i
- S. o. zetenzis Hadžišče, 1962 god., koja živi u rjieci Zeti.
Jedna od najugroženijih slatkovodnih vrsta riba
Do sada, osim osteoloških analiza (analize koje proučavaju oblik kostiju) na podvrsti oxyrhynchus, nisu bile izvedene nikakve detaljnije studije na cjelokupnoj vrsti te pastrve, zato je i opstanak spomenutih podvrsta još uvijek u pitanju, a također je u pitanju i njen taksonomski status unutar familije Salmonida. Postoji mogućnost da je mekousna pastrva pradavna vrsta ili da je to samo poseban oblik potočne pastrve, koja se prilagodila na specifičan okoliš i razvila nekoliko posebnih i za nju specificnih morfoloških osobina. Oni koji su skloni drugoj hipotezi oslanjaju se na činjenicu da se mekousna pastrva može uspješno križati s potočnom pastrvom.
Za mekousnu pastrvu možemo slobodno reći da je jedna od najugroženijih slatkovodnih vrsta riba zbog veoma malog i ograničenog područja u kojem živi, pa čak i radi toga što su njeni habitati danas često podvrgnuti općem zagađivanju okoliša. Ona je danas ugrožena najčešće od raznih utjecaja kao što su regulacije riječnih tokova, izgradnje brana, zagađenje rijeka, prekomjeran izlov, unošenje drugih neautohtonih vrsta koje za mekousnu pastrvu mogu predstavljati kompeticiju kako u fizičkom (lipljan /Thymalus thymalus/) tako i u genetskom smislu (alohtone linije potočne pastrve /S trutta/, koje predstavljaju potencijalnu opasnost za nekontrolirano križanje). Osim već spomenutog moguću opasnost predstavlja također i sve toplija klima. U danim okolnostima mogućnosti za očuvanje te jako rijetke vrste bile bi najprije u prestanku unosa neautohtonih kompeticijskih ribljih vrsta, njena potpuna zaštita u smislu izlova, ne mijenjanju i ne uništavanju njenih habitata, te u uzgoju nasadnog materiala u ribogojilištima, čije bi se potomstvo ponovo unosilo u prirodne habitate mekousne pastrve.
Analiza genetskih markera
Do sada smo na Odjelu za zootehniku Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Ljubljani, u suradnji s kolegama s Agronomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (S. Muhamedagić) i s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (R. Safner sa suradnicima) te s ljudima na terenu (Ribarsko udruženje Konjic i R. Bakota), proučavali genetsku pozadinu mekousne pastrve iz Neretve i Žrnovnice. Uspješno smo analizirali određene informativne regije na dva eksperimentalna sistema genetskih markera (nuklearna i mitohondrijska DNK) kod obaju podvrsta mekousne pastrve i različitih predstavnika iz porodice Salmonida. Na osnovi razlika u samoj strukturi DNK proučavali smo filogeniju (povijest biološkog razvoja) i genealogiju (nauka o međusobnom omjeru među rodovima) tih dviju podvrsta i stoga došli do saznanja o međusobnoj srodnosti između te dvije podvrste te o njihovoj srodnosti u odnosu na ostale predstavnike iz porodice Salmonida.
Mekousna pastrva iz Neretve
Mekousna pastrva iz Neretve je na oba proučavana sistema genetskih markera odražavala vlastite karakteristike po kojima se je prilično razlikovala od potočne pastrve, a još mnogo više od lipljana. Na osnovi filogenetske analize zaključili smo da mekousna pastrva iz Neretve predstavlja pradavnu i zasebnu liniju unutar roda Salmo koja se uspjela oblikovati još prije nastanka "današnje" pastrve (S. trutta). To saznanje je u suprotnosti ustaljenoj klasifikaciji Salmonida u rodove, koje se u primjeru mekousne pastrve temelji samo na sličnosti u vanjskom izgledu i na osnovi te činjenice tu vrstu uvrštavaju u samostalan rod.
Ako pogledamo rezultate genetskih analiza, nastanak mekousne pastrve seže u doba gornjeg Pliocena (~2,5 milijuna godina unazad), što znači prije ledenog doba. Na samo područje gdje danas susrećemo mekousnu pastrvu ledeno doba nije imalo velikog utjecaja, pa se zbog toga, kroz njenu evolucijsku povijest, nije trebala prilagođavati novim okoliškim uvjetima. Zbog toga se je, za razliku od većine preostalih vrsta pastrva, vjerovatno sve do danas očuvala u svome prvobitnom obliku.
Mekousna pastrva iz Žrnovnice
Genetske analize na mekousnoj pastrvi iz Žrnovnice odražavale su nešto drugačiju sliku. S obzirom na jedan tip proučavanih genetskih markera (mitohondrijska DNK) ta se podvrsta pokazala jako srodna liniji potočne pastrve koja naseljava rijeke Jadranskog slijeva. Po tom kriteriju bi je tako mogli opredijeliti kao posebnu liniju potočne pastrve. Na drugoj strani su, dakako, analize na drugom markerskom sistemu (nuklearna DNK). One su pokazale znatno veća odstupanja između mekousne pastrve iz Žrnovnice i potočne pastrve, te potpunu istovjetnost s mekousnom pastrvom iz Neretve. Spomenuti rezultati ukazuju na to da je ta podvrsta možda polifiletska (izlazi iz više skupnih predaka) i da je najvjerovatnije nastala kao rezultat davnog križanja izvorne mekousne pastrve koja je primarno naseljavala područje današnjeg Jadranskog slijeva i potočne pastrve, koja je to područje kolonizirala puno kasnije (~prije 300 tisuća godina). U korist spomenutom križanju govori i vanjski izgled te podvrste, koji odražava određene osobine mekousne i potočne pastrve.
Ostale dvije podvrste iz Krke i Zete su do sada ostale još uvijek neproučene. Njihove genetske osobine namjeravamo proučiti u narednoj godini i uvjereni smo u to da će spoznanje genetske pozadine tih dviju podvrsta doprinijeti ka razumijevanju evolucije mekousne pastrve.
--------------------------------
A pogledaj i ovo: http://www.balkan-trout.com/studied_taxa_1_softmouth.htm
asader
Senior member
oholi rece da je na zeti pecaju na leptira istina bilo je toga nekad ali evo 2 godine ja ne cuh da je neko uhvatio otkako su objavili u novine da je zasticena i da je zabranjen ribolov na nju tako da se sva bagra pomamila za istom i skoro je iskorijenila iz zete pogotovo sto u pg imamo oko 10 cuvara koji nikad ali bas nikad ne izlaze na zetu ili ih ja makar zadnjih 5 god nikad nisam vidio.
a sto se tice mekih usni nisu one problem za vadjenje vec je problem neznjanje i cupanje ka da sasiju od fice izvlace iz vode
mada ima veze i gdje se udica zakaci dal gornja ili donja vilica a ako je zakaci bocno sigurno je spadanje.
inace poz svima jer me nije bilo evo neko vrijeme
pardon ispravka sad se sjetih da je ljetos uhvacena jedna na buk iznad vranjskih njiva znace oholi ako je odavde znat ce na koje mjesto mislim i to na bas leptira
zato sorry oholi u pravu si bio.
a sto se tice mekih usni nisu one problem za vadjenje vec je problem neznjanje i cupanje ka da sasiju od fice izvlace iz vode
mada ima veze i gdje se udica zakaci dal gornja ili donja vilica a ako je zakaci bocno sigurno je spadanje.
inace poz svima jer me nije bilo evo neko vrijeme
pardon ispravka sad se sjetih da je ljetos uhvacena jedna na buk iznad vranjskih njiva znace oholi ako je odavde znat ce na koje mjesto mislim i to na bas leptira
zato sorry oholi u pravu si bio.
asader
Senior member
Mixmaster je napisao(la):Nemoj više da begaš. Brinuli smo za tebe.
poz mix
sta cu brate visa sila me u spuz zatvorila hahahaha na srecu na kratko samo taman sam na vrijeme da sredim pribor i navezem stogod za mart
bio sam na vranjskim njivama pre 2-3 god zadnji put, bilo je podne ali i poneko desavanje, prelep teren,samo po meni tezak za muvu,pogodniji je za voblere. a cuvare na zeti niko ne vidja, ja sam u spuzu licno gledao kretena kako agregatom lovi ribu,dok sam ja bio u vodi i pecao. pitam ga da nece da me zakaci strujom on mrtav ladan kaze ma bez brige nece,naravno klen vise nije radio danima tu...
a inace sam iz cacka ali sam na zeti redovan,tunjevo mi se najvise svidja,kakvo je stanje tamo,musicaris li tamo??
a inace sam iz cacka ali sam na zeti redovan,tunjevo mi se najvise svidja,kakvo je stanje tamo,musicaris li tamo??
asader
Senior member
to za agregat sam ja vec pominjao na nekoj drugoj temi kad je bila prica o mekousnoj ko je citao sjetit ce se i sad ti je tako ovo ljeto je radila struja duz morace i zete ziva sprdnja a cuvara ni za ljijeka.
inace i moji su iz cacka porijeklom iz trnave od marinkovica.
a na zeti lovim od vranjskih pa sve do ispod mosta u spuz a za ovu sezonu sam se nameracio na jednu manju rjecicu vise je kao potok na oko 30min od grada malo je zarastlo tako da ce biti lomatanja a morat ce i sjekir da radi ali se nadam ulovu inace voda je bistra naj dubina 1.5m a bogata je ribom do juna nadam se da nece sve potamanit do tada jer znas kakvi su zecani hahahaha.
moj savjet probaj muvu na vranjske samo suvu ni u ludilu podvodnu jer kaci ka blesavo ima trave grana stijena auta i ko zna cega sve ispod one pjene od buka.
inace i moji su iz cacka porijeklom iz trnave od marinkovica.
a na zeti lovim od vranjskih pa sve do ispod mosta u spuz a za ovu sezonu sam se nameracio na jednu manju rjecicu vise je kao potok na oko 30min od grada malo je zarastlo tako da ce biti lomatanja a morat ce i sjekir da radi ali se nadam ulovu inace voda je bistra naj dubina 1.5m a bogata je ribom do juna nadam se da nece sve potamanit do tada jer znas kakvi su zecani hahahaha.
moj savjet probaj muvu na vranjske samo suvu ni u ludilu podvodnu jer kaci ka blesavo ima trave grana stijena auta i ko zna cega sve ispod one pjene od buka.
moj teren na zeti je oko spuza jer tamo imam rodbine-kuca na obali i danilovgrad, strasno je sta poradise sa ribom,pogotovu sa mekousnom,koje je ,kazu, bilo nekad u izobilju. jedino glavatice sitne ima dosta da ja znam,potocna je dosta retka bila meni na udici.
ja sam na terenima od spuza do d.grada samo jednom gledao pastrmku kako jede muve tako da mi je zeta bas onako zajebana reka za muvu, al je volim. klenarosi bi se odusevili sa musicarenjem klena iz ladje
ja sam na terenima od spuza do d.grada samo jednom gledao pastrmku kako jede muve tako da mi je zeta bas onako zajebana reka za muvu, al je volim. klenarosi bi se odusevili sa musicarenjem klena iz ladje
asader
Senior member
odosmo u off ali moram ti ovo reci da sam i ja mislio da nema pastrmke sve dok nisam skontao da nece da uzme nit na voznju nit na dead drift vec uzima kad izdignem muvu iznad vode znaci stap visoko u ruke i nategnem dlaku pa muve pepkaju po povrsini tada se obicno zaleti i klen pa kupi sve tipove muva nije bitno sto nije za njega pravljena tako da imas duplo zadovljostvo jer nikad ne znas sta ce udarit dal klempo dal pastra a inace klen od 1.7kg je moj najveci na zeti.
sto se mekousne tice ako imas volje da plovkaris probaj uzvodno od vranjskih njiva par km pa se probi kroz ono granje do vode i uz samu obalu na 2 metra najvise od obale sto blize to bolje spustaj pa ces vidjet da je ima u travi izadje i uzme samo sto ja nemam volje da je tako trazim i vodi se principom sto nepristupacniji prilaz ka vodi to je lakse naci.
ps: cuvaj se pasa jer ima dzukela bijesnih tamo to znam jer su me napale jednom.
sto se mekousne tice ako imas volje da plovkaris probaj uzvodno od vranjskih njiva par km pa se probi kroz ono granje do vode i uz samu obalu na 2 metra najvise od obale sto blize to bolje spustaj pa ces vidjet da je ima u travi izadje i uzme samo sto ja nemam volje da je tako trazim i vodi se principom sto nepristupacniji prilaz ka vodi to je lakse naci.
ps: cuvaj se pasa jer ima dzukela bijesnih tamo to znam jer su me napale jednom.
asader
Senior member
ako ces mi vjerovat da nikad na zeti nisam nista drugo ni bacao sem suvih i mokrih a ne pepkaju sad da kolo igraju vec povremeno nategnem dlaku a stap izdignem u vis tako da izvadim muve iznad povrsine vode i lagano ih spustim na povrsinu opet tako 3 puta zaredom u 20 sec otprilike pa malo pustim da nosi pa opet po nekoj logici to bi trebalo da asocira na insekta koji je tek pao na vodu i pokusava da se iskobelja ako si gledao kad uzivo onda si i primjetio da ne ostane odma na povrsini vode vec poskoci par puta dok se skroz ne skvasi i tek onda ostane ili ode u film tako da mi je ovaj nacin najefikasniji na zeti mada sam i u na trebisnjici imao uspjeha sa istim ali stim sto sam zabacivao sa obale malo nizvodno i samo dig kako ih voda nosiao stap dok bi se dlaka sama natezala a muve izdizale kako ih voda nosi e i da ne zaboravim ovo pomenut ja pricam o lovu na kuglu jebiga jos ne naucih fino zabacit.
poz
poz