tomos rider je napisao(la):....nadam se da shvatas poentu.....
Ili ja neznam geografiju ili ti neznas gde zivis. Goci je veoma jasno rekao .....
Goci je napisao(la):Godišnja dozvola se mora kupiti tamo gde živiš i te pare idu korisniku tog ribarskog područja.
Članarina od 900 din se može kupiti gde želiš (u bilo kom udruženju u Srbiji), i udruženja dobijaju taj novac, oni praktično od toga žive.
Koliko ja znam geografiju Vršac i Bela Crkva (osim ako ne mislis na onu drugu malo dole južno) se nalaze na 50 km jedno od drugog i pripadaju istom ribarskom području. Prema tome pare idu istom korisniku.
A članarinu možeš da platiš kome želiš jer udruženja i ovako i onako nemaju nikakvu nadležnost nad gazdovanjem i očuvanjem voda. Ovaj sistem i jeste pomak napred baš zato što više ne mogu ti tvoji trutovi da uzimaju pare i trpaju ih u svoje džepove a vode da propadaju.
Ovo što ću sada napisati zaslužuje posebnu temu a možda će izazvati i mnogo komentara.
Smatram da je prethodni sistem u kom su ribolovačka društva bila zadužena za gazdovanje vodama potpuno nakaradan sistem i to iz nekoliko razloga.
-- Jedno društvo koje broji 300 članova, i manje, nije u stanju da skupi pare da plati ribočuvare a još manje je u stanju da ih adekvatno opremi.
Da ne govorim o poznatim situacijam kad u gradu postoje dva ili više društava i klanju oko toga kome šta pripada i problemima ribolovaca koji kupe dozvolu od jednog društva a želeli bi da pecaju i na drugoj strani grada.
-- Ribolovačka društva su potpuno nemoćna u borbi protiv zagađivača i uglavnom se njihova borba svodi na kukanje u medijima i ništa više. A i kako bi kad je glavni trovač "kum" predsadnima društva a 50% članova radi "kumovoj" fabrici koja je izazvala trovanje.
-- Borba protiv organizovanog krivolova je priča za sebe i zahteva isto tako organizovanu i opremljenu ribočuvarsku službu a za to treba mnogo para i naravno vremena.