Bahus je napisao(la):
Dali glavatica i mladica imaju isto poreklo ili je samo razlika u njihovom imenovanju.
Zasto je glavatica dobila takav naziv u narodnom jeziku,isto ovo pitanje se odnosi i na mladicu.
Postoje dvije okom vrlo lako raspoznatljive ribe:
Hucho hucho (zivi u dinavskom slivu)
Salmo marmoratus (zivi u jadranskom slivu)
Izvorni narodni nazivi za Hucho hucho su:
Slovenija - sulec
Hrvatska - sulac (rijeka Kupa), glavatica, mladica (rijeka Una)
Bosna, Srbija, Crna Gora - mladica
I
zvorni narodni nazivi za Salmo marmoratus su:
Slovenija - soska pastrv;
Hrvatska, BiH - zubatak, gonjavac, neretvanska glavatica;
Crna Gora - ? (neka me nadopuni netko iz tog kraja).
Gdje je problem? Nakon nastanka prve Jugoslavije postojao je trend da se za cijelo podrucje novonastale drzave uvede jedan naziv za istu ribu, pa se dogodilo slijedece. Naziv glavatica, koji je izvorni narodni naziv za
Hucho hucho u Hrvatskoj "nasilno je dodijeljen" je ribi koja se u Hercegovini zvala zubatak. Naziv mladica "nasilno je dodijeljen" ribi koja se u Hrvatskoj zvala glavatica.
Zanimljivo je se ni jedan ni drugi naziv do dan danas, skoro 100 godina nakon, nije primio u narodu. U Hercegovini stari ljudi (iz sva tri naroda koji tamo zive) ni dan danas ne znaju sto je to "glavatica", ali svi znaju i prepoznaju sto je to zubatak ili gonjavac. Slicno je i na rijeci Dravi gdje stariji ljudi dobro pamte sto je glavatica, dok je "mladica" rijec koja se odnosi na mladu djevojku ili mladu biljku (sadnicu). Naravno, u BiH, Srbiji i Crnoj Gori izvornost naziva mladica za ribu iz dunavskog sliva nikad nije bio sporan ni nejasan ljudima koji tamo zive.
Takodjer, zanimljivo je da se na umjetnu promjenu naziva, u vrijeme kada je umjetno instaliran, prvi pobunio mostarski prota Vasilije Ristic upozorivsi da novi naziv "glavatica" nije najsretnije izabran za ribu iz Neretve buduci da se to ime vec koristi u Hrvatskoj i vecini slavenskih zemalja (osim u BiH i Srbiji) za vrstu Hucho hucho iz dunavskog sliva.
Ljudi koji ne poznaju kronologiju ove price, u pokusaju da obrane izvornost naziva glavatica za ribu u jadranskom slivu, obicno se pozivaju na naziv mjesta Glavaticevo, koje je navodno podrucje gdje se ta riba navodno najvise mrijestila. Sto je vrlo lako dematirati, ne samo vrlo opseznom literaturom unatrag nekoliko stotina godina, vec i samim porijeklom naziva. Naime, naziv glavatica koji se koristio u Hrvatskoj vezan je uz velicinu glave ribe. Naziv mjesta Glavaticevo ima korijen u staroslavenskoj rijeci glavat, koja znaci vrh, odnosno vrh brada. Svatkom tko se proveze cesto od Konjica prema Glavticevu biti ce jasno zasto.
Dosta je bitno naglasiti da cijela prica oko naziva uopce nije sporna i postoji vrlo opsirna literatura, stara i vise stotina godina, koja vrlo detaljno i kronoloski elaborira cijelu ovu pricu. Isto tako postoje i dosta prakticni zdravorazumski razlozi zasto se u doba Jugoslavije nazivlje mijenjalo. Medjutim, dosta nezgodna stvar je sto se cijela prica cesto povezuje s nasilnim uvodjenjem tudjih rijeci i jezika pojedinim krajevima i narodima, sto moze vrlo lose zvucati ako se stavi u pogresan kontekst.