Imenjace ubo' si ga u centar sto se hronologije tice. Kad se podje jos unazad bas je tako isao razvoj blizih dogadjaja oko slicnih musica. Slovenci imali davno pre toga slicne palmerovane musice (verovatno) za situacije kad se na vodi javi mnogo dvokrilaca. Jos dalje u proslost, na severu Evrope i u Kanadi je za lov zlatovcica (raznih) po rekama i jezerima ovo mnogo ranije poznata forma vestacke musice. Ne zelim da osporim inventivnost bilo kog od kolega koje ste pomenuli, verovatno su "iz svoje glave" dosli do musica koje pominjete ali su taj put i muku mogli da skrate samo malo cackajuci po literaturi (stvar zelje i mogucnosti). Ono sto moze da baci senku na njihov trud je to mistificiranje nekih imitacija koje su ustvari velika slova azbuke musicarenja malim plivajucim imitacijama. Ipak, do nekle mogu i da razumem ovu i slicne situacije jer je do nekih kasnih osamdesetih godina XX veka, musicarska literatura, pa cak i periodika, bila prilicno retka,jos i na nebalkanskim jezicima a mladi musicari su pretezno preuzimali znanja starijih. Medju tim starijim musicarima (bar u mom okruzenju) bilo je malo onih koji su bili sposobni da kazu i pokazu bilo sta vise od pecanja vlaznim muvama ali su u tome bili i ostali velemajstori. Ogroman pomak je naravno Petroviceva knjiga, pogledajte prvo izdanje iz '71 godine, odeljak musica za lipljena i pogledajte dali se tamo kojim slucajem mozda moze naci nesto slicno musicama tipa Griffith's Gnat da ne kazem PP jer je (ne zamerite) bar meni mnogo vaznija ideja imitiranja od toga ko se pocesao po mudima i pronasao dobar materijal.
Ipak jos jednom, ovo je slobodan i demokratki svet i pa kako svako sme imati svoj pogled na mnogo vaznije stvari tako moze i na ovu nasu zabavu.... tako i na inventivnost i inovativnost, .... mada mi je malo cudno da su sa ovih prostora potekle mnoge istorijske stvari a sa prilicno sigurnosti mogu reci da je bas u krajevima koji danas slove za epicentar prava na sveznanje, Mustad 540 #8-10 bio alfa i omega (tako li se kaze) vezacke infrastrukture.