Tema je odlična.
Uslovi koje traži potočna pastrmka su nešto što se još uvek proučava. Ipak, naučnici u zemljama sa razvijenom ihtiologijom, potrošili su već mnogo vremena, truda i para da prouče ovu, možda najpoznatiju i najrasprostranjeniju vrstu slatkovodne ribe. Evo, ja ću, kao mušičar koji je izlomio već nekoliko termometara mereći temperature naših voda i, kao akvarista, koji je u svojim akvarijumima držao potočne pastrmke, napisati nešto iz vlastitog iskustva i razmišljanja.
Potočna pastrmka je riba koja i nije tako osetljiva kao što većina nas zamišlja. Dokaz za to je njena široka rasprostranjenost na celoj planeti. Ubačena je u mnoge delove sveta i tamošnje vode i, u većini slučajeva, odlično se adaptirala. Ovi podaci jasno ukazuju na to da se radi o prilagodljivoj vrsti, koja normalno živi u različitim uslovima i tipovima voda. Naravno, potočna pastrmka traži neke preduslove za normalan život.
U Srbiji, potočna pastrmka nema nikakvih problema sa tvrdoćom i kiselošću (pH) vode, jer većina reka ima vodu odgovarajućih vrednosti. Ako reka nije zagađena direktnim dotokom otpadnih voda ili spiranjem poljoprivrednog zemljišta, neće biti problema ni sa nitritima, nitratima i ostalim štetnim materijama.
Ako je reka zadovoljila osnovne kriterijume čistoće, dolazimo da ključnih preduslova za život potočne pastrmke. To su količina rastvorenog kiseonika i temperatura vode i njihove varijacije tokom sezone. Ova vrsta ribe toleriše veliki raspon temperature, ako je zadovoljen prvi uslov, kiseonik. Opšte je poznato da potočna pastrmka živi u bujičavim planinskim rekama, čija voda zimi pada i do 3 stepena, a leti se zagreva i do 25 stepeni. U okolini Niša, takve su reka Temska i Vlasina, ali i Nišava, na kojoj sam, u delu toka koji je pun pastrmki, maja prošle godine izmerio 24 stepena. Koliko li je bilo avgusta, kada nisam merio? ???
Izgleda da se priroda potrudila da potočna pastrmka, što je veća i starija, bolje podnosi ispade iz optimalnih vrednosti temperature vode. S druge strane, mladunci teško podnose temperaturne šokove. To objašnjava činjenicu da krupne pastrmke žive u većim virovima i srednjim tokovima reka, kao i u planinskim akumulacijama, ali na mrest uvek odlaze uzvodno, na mesta sa manjim oscilacijama temperature, koja su najčešće blizu izvora.
Pošto je naslov teme "Uslovi za život potočne pastrmke", a ne "Uslovi za mrest..."... možemo reći da je to voda bogata kiseonikom, čija temperatura retko prelazi 22 i pada ispod 6 stepeni po Celzijusu, mada na kratko, preživljava i više i niže temperature. Po tome je i poznata u svetu salmonida. Amerikanci su je, navodno, ubacili u svoje vode, jer podnosi topliju vodu i spušta se niže od svih ostalih vrsta pastrmki.