Nijedno poribljavanje lipljenom za koje znam iz proslosti nije se odrzalo, ali valjda je u prirodi ljudi da ispocetka teze neostvarivom. Lipljen verovatno nikad nije tu ziveo, a pastrmka oduvek zivi u gornjem toku Vlasine. Verovatno da jednostavno u vreme glacijacija, kad je stizao na Balkan, lipljen nije tu mogao da prodre, jer ga nema, a nema ni podataka da ga je bilo, ni u Nisavi, niti u bilo kojoj drugoj reci sliva Juzne Morave. Pitanje je kako je dospeo i u Ibar i Studenicu u slivu Zapadne Morave, da li iz same doline Morave uzvodno (malo verovatno), ili ranije, preko kraktorajnih medjuslivnih veza tokom interglacijacija, iz zone Plavskog jezera. Njegov trenutni napredak u Velikom Rzavu je dosta ogranicen, rano je davati bilo kakve prognoze, ali ruku na srce, V. Rzav je i drugacija reka od Vlasine, hladna, kamenita, klisurasta, relativno stabilna (manje bujicava od Vkasine svakako), cista, bez bitnih naselja uzvodno.
Dakle, ne smatram da bi lipljena trebalo dovesti u Vlasinu, vec musicare lipljenu, ako im se vec toliko lovi. I svim drugim vrstama koje u njihovom kraju ne zive. Ja bar zbog svog obraz(ovanj)a ne smem da kazem nista lepo o prenosenju novih, do tad nepostojecih vrsta u vode kud se kome svidi. Uz to, mislim da Vlasina nizvodno od Crne Trave nema kvalitet vode (ako sam zapamtio rezultate magistarskog rada mog kolege Momira Paunovica na fauni dna i p[roceni statusa vode Vlasine) koji je lipljenu potreban, ne samo zbog uticaja coveka, vec zbog fizickih odlika podrucja (npr. obezsumljenost, erozija i bujicavost) kroz koje prolazi i odlika (pre svega termickih i rezima rastvorenih gasova, pre svega kiseonika) voda koje prima.
Sa druge strane, pastrmka je uvek tu zivela u gornjem toku iznad Crne Trave i pitanje je samo ima li mogucnosti da taj deo bude musicarski i uopste ribolovno atraktivan.
Takodje, radi ocuvanja potocare, duzicasta pastrmka, koja se ne mresti i lako se izlovljava daje neslucene mogucnosti za razvoj musicarskog ribolova...