Cijena stapova najmanje ovisi o modulilma grafita. Set vodilica i jedan dobar cork u ducanu stoje dvostruko vise nego najmoderniji blank u proizvodnji. O cemu je vec razumno govorio Simpson. I drugi. "Module" grafita jos manje trebaju povezivati s prakticnim ribolovnim osobinama stapa. Oni nisu beznacajni, daleko od toga, ali nisu ni najbitniji. Uostalom da jesu od presudnog znacenja to bi pisalo na stapovima. A ne pise.
Pojam modula (nekog) materijala, pa tako i grafita, odnosi se na elasticnost. Modul elasticnosti nekog materijala je fizikalni pojam. On se mijeri pascalima (newtnima po metru kvadratnom). U Americi funtama po kvadratnom incu (psi). Ako je neki strojar ili fizicar ovdje i raspolozen je to objasnjavati, neka nastavi. Mozda bi to ponekog ribolovca i zanimalo, ako bi to pisao skolovan strucnjak, a ne nadobudni PKV-ac.
Nespetro u svojim mudrolijma poistovjecuje nesto sto se zove modul elasticnosti materijala s pojmom brzine akcije stapa. Sto su pingvini i bijeli medvjedi. Brzina stapa je pojam koji se odnosi prvenstveno na krivulju savijanja ili, pojednostavljeno, na geometriju. Stap koji se savija u vrsnom dijelu danas se zove brz (fast action), onaj koji se savija cijelom duzinom spor (slow action). Dugi standardni pojam u opisivanju stapa je recovey, treci bouncing..., koji imaju vise veze s elasticnosti materijala. Terminoloski je to tako kod svih osim kod tvrtke Loop, gdje se ono sto Amerikanac zove action i bouncing naziva curve i tempo.
Opet, koga to sve skupa jako zanima, ima na tu temu kilometre doista strucnog teksta na Sexyloops forumu (Common Cents System i drugi topici). Plus mogucnost posavljanje pitanja nekom tko se i u fiziku, i konstrukciju stapova, i u bacanje doista razumuje. Prosjecnom kupcu stapa doista nebitno. Niti zbog trog "neznanja" treba "patiti". Bitno je kako se stap ponasa i kako se njime rukuje. I da je ribolovac zadovoljan, sto je najvaznije.
Stapovima brze akcije baca se relativo kracim pokretima i obrnuto. Pojam "relativno" je ovdje posebno bitan jer realna duzina zamaha u praksi ne ovisi samo o akciji stapa vec i o duzini strune, masi koja se baca i brzini zamaha. Vise metara i/ili vise mase, brzi zamah trazi relativno duzi pokret i otvoreniji zabacajni kut. I obrnuto. Smisao pri tom jest da se vrh stapa - od pocetka zamaha do trenutka formiranja loopa - krece skoro ravnom linijom. Dakle, ne o fizikalnom pojmu snage i mjernim jedinicama watima, vec o geometriji zabaca, koja se moze naci kako u knjigama tako i na Internetu. To je abeceda teorije bacanja.
Na stranu praksa, bistar momak ce iz ovog cistom zdravom logikom zakljuciti da ce se kod maksimalne duzine zamaha koju necije tijelo svojom gradjom dopusta, bacac stapom brze akcije moci drzati vise metra strune u zraku nego stapom spore akcije. A ne obrnuto kao sto je Nespetro jednom ranijom prigodom ovdje olako blebnuo. Ili, ako je nekom draze, razum na stranu, cisto iz prakse, brzim Sage TCX-om ili TCX-om dobar bacac drzat ce u zraku vise metra strune nego sporim Sage Circa ili SLT-om iste snage, iako su i jedan i dugi napravljeni od najboljih grafita i najmodernijih smola svog vremena.
Ili, jos jedna usporedba iz drugog kuta. TCR petica, koja je proizvedena prije cca 10 godina (ili nesto manje) ili cak jos stariji XP, u sirovoj utakmici bacanja u dalj pometu Loop Cross S1 lako. Zasto? Zato sto je S1 u odnosu na TCR stap znatno sporije akcije, iako je napravljen od najnovijeg materijala. Zasto je sporiji? Zato sto se dublje savija. Zato sto mu je cilj ugodno pecanje ribolovca prosjecne vjestine, na razumnim daljinama, amortizacija trzaja ribe, a ne bacanje u dalj.
Isto tako, potpuno netocno je, a i opce poznato, da se pocetniku ili prosjecnom bacacu preporucaju ekstremno brzi stapovi. Odnosno oni kojima se fiksna duzina strune moze drzati u zraku kracim i brzim pokretima. Ne preporucuju se ni naglaseno spori stapovi, koji traze relativno duzi zamah kod iste duzine strune. Razlog tome je sto se brzi i kraci pokret jednako tesko kontrolira kao dugacak i spor. Jedna zlatna sredina ili umjereno brza akcija je ono sto ce preporuciti svaki skolovani instruktor. I pametan ribolovac. Slicno kao sto ni instruktor voznje pocetniku nece prepruciti ni Formulu 1, a ni Trabant ili iz '75. vec neko srednje zivahno vozilo. Iako, tko zna, vozit ce i jedno i drugo i trece.
Dakle, duzina zamaha nema izravne veze sa modulima elasticnosti grafita, vec geometrijom savijanja stapa. Osobitost grafita veceg modula je da sa manje utroseng materijala proizvodi vecu silu. Zahvaljujuci vecoj elasticnosti i manjoj masi ima i manji bouncing. Odnosno, zdravo seljacki receno, stap je prije svega laganiji i manje klimav (nestabilan) u odnosu na onaj iste akcije napravljen od materijala nizeg modula elasticnosti. To sigurno pridonosi i visoj cijeni, ali nema veze s brzinom akcije.
Jos nesto. Kineticka energija proporcionalna je masi i kvadratu brzine (kroz dva). Masa je pritom masa strune. Brzina je ona koju vrh stapa postigne zamahom u trenutku kada se ispruzi i nastaje loop. Nespetro u ovoj vrlo jednostavnoj stvari, koja se uci na fizici za osnovnu skolu, mijesa snagu potrebnu za zamah i brzinu. Jer brzina je samo u jednom manjem djelu ovisna, kako on pametuje, o «aktivaciji stapa». Misljenje strucnjaka, dakle ozbiljnih ljudi koji poznaju i fiziku i teoriju bacanja, je da brzina, o kojoj dalje ovisi kineticka energija, najvise ovisi o efektu poluge (engl. leverage) kod rotacije na kraju zamaha, zatim o brzini povlacenja strune lijevom rukom (hauling) i tek na trecem mjestu efektu opruge stapa (engl. spring efect), koja ovisi o savijanju i ispruzanju stapa.
Sto se - na stranu znanost, umjetnost i filozofija - lako i vrlo simpaticno provjeri eksperimentom. Uzmi najbrzi stap stap od najsupervlakana kakvih oces. Fiksiraj ga u drsci, pod kojim god oces kutem u odnosu na smjer zabaca i nategni ko pracku. Puno jace od najaktivnije "aktivacije", sto bi reko Nespetro. Struna ce odletit negdje, ali ni priblizno jako daleko.
Uzmi zatim neku granu, moze i drsku od metle, koja se uopce ne savija (elasticnost, odnosno efekat opruge, odnosno "aktivacija" stapa je nula kroz nula). Improviziraj neke vodilice. Pozovi zatim nekog tko zna bacati. Bacit ce cijelu strunu. Tu se moze govoriti o snazi, odnosno zdravo seljacki o naporu. Za metlu ce trebat vise snage, jednostavno zato sto je teza, ali brzina vrha u trenutku nastanka loopa nece ovisiti o tome vec o brzini proizasloj iz efekta poluge, brzini potezanja strune lijevom rukom i tehnici bacanja.
A ako moze metlom, zasto ne bi i puno laganijim stapom za 150 eura? Najlosiji stap predobar je za loseg ribolovca.