"I posle 20 i kusur godina riba nije uspela da se mresti u pritokama kojih je malo a i nisu povoljne za mrest.Poboljšanja kvaliteta pecanja koju ste naveli kao dobru stranu svega toga što se dešava na reci jednostavno ne može biti bez poribljavanja nekim vrstama koje će te promene lakše podneti i uspeti da se razmnožavaju..."
Riba, pre svega pastrmke, mresti se sve u sesnaest. Ja necu pisati ovde gde, koliki maticni primerci, kad i kako, jer je to direktan ppoziv za krivolovce. Naravno, neki koji smo videli znamo, a neki koji niste ne znate. Vrlo jednostavno. Bar nekoliko reka ima koje su kao prirodna plodista izvrsne i ne treba se oko toga brinuti, vec oko raznih lokalnih ribolovaca sa neutazivom zeljom da maticne primerke ugoste u svojim zamrzivacima. To je javna tajna.
Sto se bukaca tice, njih je oduvek bilo i bice ih i tako ovde sve funkcionise, posebno u marginalnim stvarima kao sto je riblji fond i njegovo ocuvanje. Steta je sto ta katefgorija postoji i kad je fudbal u pitanju, a kamoli kad je u pitanju riba. Nazvao sam ih tako jer kada nesto zele, a naslucuju da to bas nije u redu prave buke u kolicini obrnuto srazmernoj svojoj tezini (licnosti, ne tela). Svestan sam da se mnogi ne slazu sa zakonski ustanovljenom nemogucnoscu poribljavanja pojedinim vrstama riba koje nikad nisu zivele u rekama u kojima bi hteli da ih bude. Odredjene kategorije ljudi zalazu se i za legalizaciju marihuane, a ako uspeju u tome, koja je opojna supstanca sledeca i sa kakvim posledicama? Ako je Nisava vec promenjena, ne znaci da i Jerma, Temska, Toplodolka i druge pastrmske reke, i ne samo u pirotskom kraju treba da dodju pod udar hirova koji ne uzimaju u obzir posledice takve hirovitost. Ne znaci ni da pastrmski fond u njima treba da bude ugrozen samo zbog necije zelje da peca, npr. lipljena malte ne ispred kuce, a ne tamo gde on, u stvari, zivi. I to o trosku drzave (tj. poreskih obveznika, odn. svih nas), koja bi jos to sve trebalo da plati, i to jos suprotno osnovnim principima ocuvanja izvorne bioloske raznovrsnosti. Krajnje mudar pristup i tipicno bukacki, siroko rasprostrtanjen kod nas, koji nas je i dosad i odsad ce, ne samo u oblasti ribolova, vec u svemu, provereno odvesti u svetlu buducnost. Takvo misljenje uopste nije usamljeno, sto je pokazala i anketa koja je pre par godina sprovedena, a zatim analizirana (pogledajte obavestenje na ovom forumu). Ali, prilicno jasno istice gde je takav pristup cesci. Kome se lipljen zaista lovi, moze o svom trosku vrlo jednostavno da ode, kako vidim, na Ibar, Drinu, Savu, Sanu, Unu, Vrbas, Plivu, Ribnik, Kupu, ... malo li je mesta? Da se napeca i svaku ulovljenu ribu vrati u vodu zivu, kako je propisano.
Sve ostalo su bili i ostace samo marifetluci (srpka rec koja zvuci kao da je turskog porekla).
A sto se uticaja brana tice, ima i dobrih primera. Bez brane na Peruccu, Drina nizvodno ne bi mogla da ima toliko lipljena. Mladica je, istina, dosta ugrozenija tom branom. Djetinja je drugi primer tailwaters koji funkcionise dobro. Po prirodi stvari, promene su takve kakve su, ali nisu smak sveta ako se odrade na dobar nacin. Primedba o nezadrzavanjuhladne vode u kompenzacionom jezeru mozda je na mestu u smislu stresa koji pricinjava ribi u Nisavi. Ipak, u vreme kad su dotoci vode najveci, a time i proizvodnja struje, da li je temperatura vazduha napolju dovoljno visoka da izmedju dva ciklusa rada turbina prodje dovoljno vremena da se ta voda zagreje? Pre izgleda da je direktno pustanje vode u Nisavu sa stanovista rezima vode (protoka) veci problem i to bi trebalo da bude glavna svrha kompenzacionog jezera. Ipak, riba je mnogaya leta navikla na brze i nagle promene u zivotnoj sredini i opstaje na mestima koja su tome manje izlozena. Nazalost, ono cemu je mnogo vise izlozena, krivolov, niko narocito ne apostrofira.
Na kraju, ako kazete da se klen i skobalj u Nisavi povlace nizvodno, a lipljen je vrsta koja zivi s njima, mladicom i pastrmkom, kako bilo ko moze da tvrdi da bi mu sad bilo dobro u Nisavi pod sadasnjim uslovima? Ako tu nikad nije pre toga, cak verovatno ni u vreme ledenih doba dospeo? Koliko ima dobrih reka u Bosni, Rumuniji, Bugarskoj gde prirodno nema lipljena? S cijim parama, s kojim pravom i kakvim ocekivanim dobrobitima bi se poigravalo za toliku neizvesnost (a rekao bih i izgledni neuspeh) sa lipljenom u Nisavi? Ako se uzme u obzir nesto malo izvan puste zelje i kafanske price (koja nije daleko od forumske), stvari postaju dosta ozbiljnije.
Ba bismo ovaj duzi izlet u off zavrsili, mislim da je steta od poribljavanja lipljena u vode (ma koliko na prvi i jedini pogled izgledale pogodne, prirodno ili vestacki) u kojima nije ziveo dotle, ipak i srecom, minimalna jer on vremenom nestane. Resava kao prirodna salmonidna voda sedamdesetih godina bila je dobar primer za to. Ako se to zna (a zna se), onda su price koje se zalazu za takav pristup jednostavni voluntarizam.