Makedonska pastrmka u Nisavi

witch

Hero member
Učlanjen(a)
23.11.2005.
Poruke
6.150
Broj reagovanja
4
Čini mi se da sam već video neke tekstove gosn Simonovića na temu proširenja makedonske pastrmke, u nekom od naših časopisa.
Nažalost, u našim rekama, jezerima i barama, već ima puno pridošlica i neželjenih gostiju. U stvari, to i nisu više gosti, već pravi domaćini, pa čak i gospodari nekih naših voda!
Srebrni karaš, patuljasti somić i sunčanica su toliko rasprostranjene širom Evrope, da se moramo pomiriti sa njihovim prisustvom i navići se na njega. Nemoguće ih je iskoreniti, a baš to su vrste koje su poznate kao najveći riblji korov.
Proširenje makedonske pastrmke u slivu Nišave je još jedan nezaustavljiv proces. Većina pastrmki ulovljenih u Nišavi su makedonske. Izuzetak su one kojima se poribljava. Ja ne vidim način da se spreči njihovo širenje. One su jednom pobegle iz nekog ribnjaka u Bugarskoj, na Jermi, i više ih niko ne ubacuje, niti raznožava. Bar ne u Srbiji.
Znači, prilagodila se životu u drugom slivu i tu se sama razmnožava. Proizvođači mlađi proizvode samo potočnu pastrmku, kako na vrelu Moravice (istočne), tako i na vrelu Visočice.
Retko ko razlikuje potočnu i makedonsku pastrmku. Velika većina ribolovaca ni ne zna da u Nišavi živi i ova druga.
Ja sam u Nišavi lovio i jednu i drugu vrstu. Nisam ulovio, niti video ribu za koju bih posumnjao da je mešanac. To me začuđuje, jer znam da da žive zajedno i mreste se u istom periodu.
Brane u Sićevu i Ostrovici nisu zaustavile makedonsku pastrmku. Ja sam je ulovio kod Niške Banje još 2003. godine.
I ja sam protiv neplanskog unošenja novih vrsta riba u naše reke, ali ovo je isti slučaj kao sa drugim ribama koje su se neplanirano odomaćile kod nas. Mislim da se treba navići na to da je makedonska pastrmka naselila celu Nišavu, baš kao što je nastanjuje srebrni karaš i sunčanica.
Kada uporedimo "štetu" od makedonske pastrmke, sa onim što čine sunčanice, babuške i cverglani, nije teško prihvatiti ovu zalutalu, ali lepu i korisnu mušičarsku ribu. Nemamo izbora. :doh:
Samo treba proveriti, da li ove dve vrste uopšte pokušavaju da se mreste jedna sa drugom. Ako to ne rade i ako makedonska zauzima mesta na kojima potočna ne bi živela, onda i nije tako strašno što je ima. Ako nam je bilo suđeno da u Nišavu uđe neki novi "uljez", kao što to biva u proseku na svakih desetak godina, ovaj je bolji od ostalih. To nas teši. :tbumb:
P.S.
U pritokama Nišave, sa izuzetkom Jerme u kojoj makedoska pastrmka apsolutno dominira, poput Temske ili Koritničke reke, lovio sam samo potočne pastrmke, nikad nisam ni video da je neko ulovio makedonsku. Čudno.
 

pedjabg

Hero member
Učlanjen(a)
31.05.2007.
Poruke
1.554
Broj reagovanja
5
Lokacija
Belgrade
Da, cudno je da do sada nije krenula u druge pritoke, to sam i ja primetio. Nadajmo se i da nece. Razlog zasto je tako ne znam. Verujem da ce trebati vremena dok ne krenu, mozda dok ne dostignu odredjenu gustinu populacije u samoj Nisavi, ili ko zna sta... Mehanizmi invazija jos su relativno slabo poznati. Ipak, u slivu Visocice, tj. Temske zivi jedan veopma retha varijanta dunavske potocare... Steta bi bilaako bi doslodo toga da je egejska )makedonska) pastrnka unisti i iskoreni. :(
 

witch

Hero member
Učlanjen(a)
23.11.2005.
Poruke
6.150
Broj reagovanja
4
Slažem se da bi bila šteta da makedonska uništi ili ugrozi potočnu pastrmku u pritokama Nišave, ali u Nišavi je pre pojave makedonske bilo veoma malo pastrmki i lovile su se veoma retko i slučajno, kao u svim rekama prelaznog, mrenskog (skobaljsko-klenovskog), područja.
Ostaje nam samo da molimo Boga, da ova riba nema identično stanište kao potočna pastrmka i da se s njom neće ukrštati, a najbolje bi bilo da se drži Nišave i da se proširi u celom njenom toku u velikom broju.
Ako se pokaže (dokaže) da ona ne predstavlja pretnju potočnoj pastrmki, moglo bi se razmišljati i o proizvodnji mlađi makedonske pastrmke, za poribljavanje reke u kojoj već desetak godina živi, Nišave.
Naši biolozi (ihtiolozi) trebalo bi da požure, jer pitanje je dana, kada će sve brojniji uzgajivači divljih pastrmki početi da razmnožavaju i prodaju makedonsku, koju i ne raspoznaju. Dobro bi bilo da se preduprede eventualne neželjene, a jasno predvidljive posledice.
Uvaženi gospodin P. Simonović i ostali profesori ihtiologije sa naših fakulteta, u saradnji sa nadležnim ministarstvom i ustanovama koje se bave našim rekama i ribama, morali bi hitno da urade detaljnu naučnu analizu i objave plan o planskom zaustavljanju ili potpomaganju širenja makedonske pastrmke kroz Nišavu i dalje kroz Crnomorski sliv. Upoznati su sa ovom pojavom i na njima je da pravilno i pravovremeno reaguju.
Mi, obični i neobični mušičari ćemo podržati svaku odluku naših (ili eventualno stranih) stručnjaka. Ali, hajde da ih okupimo.
 

pedjabg

Hero member
Učlanjen(a)
31.05.2007.
Poruke
1.554
Broj reagovanja
5
Lokacija
Belgrade
E Mixe,
to sa ihtiolozima i zajednickim snagama ti je kao kad bi pokusao da napravis samit zastupnika i distributera veletrgovaca i (malo)prodavaca ribolovnog pribora radi ukidanja nelojalne konkurencije.
A malo smo i "zavrnuli" tezu.
Nije sporno da se makedonka moze mrestiti u ribnjacima i gajiti, pa prodavati za konzum. Ali kad su poribljavanja u pitanjui sam si pomenuo velike stete koje su na drugim vodamanastale unosenjem raznih stranih vrsta (cverglan, suncanica, babuska itd.), a pod firmom poribljavanja od strane ribolovcima kad su gazdovali tim vodama. Treba li, iako smo svesni toga, ponovo da rizikujemo nastanak neke stete tako sto ce ribolovci opet sebi udovoljiti, bez obzira na sve ostalo?
U Zakonu o ribarstvu pise kako se odredjuju (srednjorocni i godisnji programi) i sprovode poribljavanja.
Ako neko nece da se pridrzava zakona i radi na svoju ruku, trebalo bi da snosi posledice.
Ako drzava nece da sprovodi zakon, niko ne moze na to da je natera, mada ima i medjunarodnih obaveza u tom smislu koje je sama potpisala.
Za sva istrazivanja treba novca, a znamo kako je ribarstvo visok prioritet nase drzave, posebno kad su istrazivanja u pitanju.
Narocito isticem problem strucne javnosti i njene reakcije kad im bude pomenuto da bi Nisavu, reku dunavskog sliva, poribljavali makedonskom (egejskom) pastrmkom, ocigledno invazivnom vrstom jadranskog haplotipa. S druge strane, niko da se zalozi da se u slivu Dragovistice nesto slicno uradi i da te lepe vode, od koje bi neke mogle biti jako atraktivne za ribolov (Lisina, Ljubata, Brankovacka reka) poribljava ovom vrstom i da se na racun toga bar malo razvije pusto podrucje na kome se nalaze.
Niko nije kriv sto je Nisava tu gde je, Nis na njoj, a Nislije u Nis(u) i peca im se pastrmka - u eri motora sa unutrasnjim sagorevanjem, svesno guranje makedonke u Nisavu je, gledano sa strucne strane, malo licemerno. Dakle, kad Nisava potekne ka Egeju uzvodno, zalozicu se za njeno poribljavanje makedonskom pastrmkom. Sve dok ima sanse da ne ugrozava dunavsku, necu govoriti nista protiv njenog ostanka u Nisavi, ali, ako se ispostavi da je krenula da migrira uzvodno, morace da se razmotre mere i mogucnosti da se autohtona dunavska pastrmka u pritokama zastiti. To nalaze odgovornost koju nosi sa sobom struka i moral onoga ko znajuci nesto treba da skrene paznju ostalima o steti koja moze nastati. Da li ce do prave reakcije doci, to vec nije problem struke, vec drzavne administracije i zainteresovanih strana.
Bar ja tako gledam na stvari.
A makedonka je zaista i prelepa i brzo raste i dobar je borac...Kako u Nisavi, tako i oko Bosilegrada, gde joj je prirodno mesto.
 

witch

Hero member
Učlanjen(a)
23.11.2005.
Poruke
6.150
Broj reagovanja
4
Slažemo se u svemu. Mislim samo da imaš pogrešnu informaciju o poribljavanju Nišave. Čini mi se da kruži pogrešna informacija da neko forsira makedonsku pastrmku i poribljava njome. To nije tačno. Tvoj strah od toga je (po mojim informacijama) neopravdan. Ona je došla sa strane i niko iz naše zemlje je nikad nije ubacivao u naše vode.
Na ribnjaku na Moravici matično jato je 100% poreklom sa Crnog Timoka, a na novom mrestilištu potočne pastrmke na Visočici jato je iz Visočice i formira se novo jato iz Crnog Timoka.
Samo, ja ne vidim razlog da se makedonska pastrmka, ako se pokaže idealnim stanovnikom novonastale reke Nišave (ne treba zaboraviti da to nije više "ona stara" Nišava), čiji kvalitet, temperaturu i protok vode kontroliše čovek, ne zaštiti i kontrolisano proširi. Reka je promenjena i iz nje nestaju njeni raniji stanovnici, poput skobalja, mrene, šarana, soma, klena, dok su makedonske pastrmke jedine ribe kojih ima više nego ranije.
Ako se desi i ta, "najgora varijanta", da makedonska pastrmka potisne potočnu u slivu Nišave, verujte, niko osim mene i uvaženog gospodina Simonovića neće to primetiti. Štaviše, retke su ribe koje se mogu prilagoditi životu u reci kakva je sada Nišava. Hidroelektrana Pirot u nju odjednom odvrće i zavrće ogromnu količinu vode temperature oko 8 stepeni, bez obzira što temperatura Nišave može biti i 25 stepeni! Ako ova pastrmka može da podnese uslove u vodi koja služi kao kanal HE, a već je nekako dospela tu, neka je. Ona nam je jedina nada da će neka riba opstati u jednoj od najznačajnijih reka Srbije. Ne kažem to kao ribolovac, Nišlija, ljubitelj pastrmki, već kao čovek koji zna da će HE zauvek ostati u Pirotu i da se reka koju sam blagovremeno upoznao nikad neće vratiti. Nova reka-novi uslovi-nove životinje, ribe. Prirodna stvar. :tbumb:
Interesantno je da u parku prirode "Sićevačka klisura" stoji tabla sa ogromnim albumom fotografija interesantnih životinja koje tu žive. Na slici je makedonska pastrmka, pod nazivom Salmo trutta Fario. To je pokazatelj da je ni državni službenici ne razlikuju.
Iako bih ja voleo da analize pokažu da je makedonska pastrmka dobrodošla u Nišavi, ne treba strahovati, ili se nadati, da ću ja učiniti bilo šta da se ona proširi, jer niti proizvodim ribe, niti utičem na poribljavanja. Mušičarska sekcija USR Nišava iz Niša, pa ni samo udruženje, pa čak ni regionalna zajednica, više ne utiču nikako na poribljavanje naših voda. To određuje nadležno ministarstvo i ono određuje količinu i vrstu ribe koja će se poribiti, bilo gde u Srbiji. Inspektori su prisutni pri poribljavanju i ne dozvoljavaju da ubaci ni komad ribe više ili manje od propisanog, a kamoli neka nova, neproverena vrsta.....
 

pedjabg

Hero member
Učlanjen(a)
31.05.2007.
Poruke
1.554
Broj reagovanja
5
Lokacija
Belgrade
Znam da je makedonka dosla nezvana, poribljavanjem iz Bugarske. Valjda je temperaturni rezim posle izgradnje Zavojskih brana drasticno promenjen, a mozda se i bez industrije Pirota voda iscistila, pa su se dve promene "ukrstile" i pogoduju Makedonki. Voleo bih kada bi Nisava postala vredna salmonidna reka, jer bi i to doprinelo lokalnom razvoju Ponisavlja i to bi trebalo da bude i predmet bavljenja lokalnih  samouprava i uglednih kompanija tog kraja, pre svega Pirota, ali i Nisa.
Bilo bi dobro ako bi se na Visocici ostalo samo na pastrmkama iz Visocice. Haplotip (molekularna varijanta) iz Crnog Timoka je takodje specifican i samo ga tamo i u izvorisnim delovima reka koje se ulivaju nizvodno od Djerdapske klisure u Dunav (verovatno Zamna, a sigurno Recka i Vratna) ima. Stoga smo i zabranili dalje poribljavanje Radovanjske reke i Crnog Timoka, iako su u njih ranije unosene ribe i iz Ivanjice i sa sokobanjske Moravice. Informacija koju sam dobio o maticama iz mrestilista na Moravici (Vanja me je jednom tamo odveo 2003.) je da su one iz Ivanjice. Njima moze da se poribljava ceo sliv Velike i Zapadne Morave, Kolubare i Drine, ali NE Crni Timok i NE pritoke Juzne Morave, kao ni, naravno, pritoke Pcinje i Dragovistice. Interesantno, Beli Timok (Golema reka) je isto jedna od dve standardne molekularne varijante iz sliva Morave, pa moze da primi ribe iz oba trenutno aktivna mrestilista. Verujem da ce ovo novo na Visocici biti izvrsno za razvoj musicarenja u Pirotskom kraju i da ce konacno bilo "Pastrmka", bilo "Srbijasume" videti u cemu je razvojna sansa tog podrucja. Sa preko 100 km salmonidnih voda i to kakvih, potencijal je ogroman. Kad sad pogledas nasta lice Jelovica, Dojkinci, Topli Do, Rsovci, Visocka Rzana i Temska, pa i sela uz Jermu, a sta bi tu moglo da bude i kako da izgleda...
 

witch

Hero member
Učlanjen(a)
23.11.2005.
Poruke
6.150
Broj reagovanja
4
Peđo, sed sam se setio, da su ribolovci Vlasotinca više puta poribljavali reku Vlasinu nekakvim pastrmkama. Mislim da su početkom ovog veka nesvesno ubacivali mlađ makedonske pastrmke. Čak sam čuo i da su je nabavljali na tom čuvenom ribnjaku u Bugarskoj, na Jermi.
Sećam se da sam, baš preko njih, jednom (valjda 1999.) dobio larve makedonske pastrmke, koje sam kasnije sa uspehom hranio i držao u svom akvarijumu. Te larve dobijene su izlovom matica iz Jerme. Fotografisali su ih i ja sam prepoznao sve same makedonske pastrmke.
Dakle, druga po veličini pritoka J. Morave, izgleda da je takođe primila uljeza.

P.S.
Kao novi član našeg foruma, Peđa nastavlja da me oduševljava. Ovog puta odličnim poznavanjem reka iz sliva Nišave i ostalih reka Istočne Srbije i sela pored njih.
 

pedjabg

Hero member
Učlanjen(a)
31.05.2007.
Poruke
1.554
Broj reagovanja
5
Lokacija
Belgrade
:blush:E, samo nemoj da pocnemo sa udvaranjem, slab sam na to. :yeswink:
U Vlasini smo nasli samo poseban dunavski haplotip, nesto izvedeniji od najpredackijih, ali samo za Vlasinu karakteristican; ni jedan trag Makedonki u mtDNA markerima, tako da izgleda da se ta poribljavanja larvama nisu primila. Da li su ikada hvatane odrasle pastrmke u Vlasini sa izgledom Makedonki (bordo krupne pege i srebrnasto telo)? Recimo, u Gradcu sam nekoliko godina posle istorijskih poribljavanja iz mrestilista na Buni za koje se ispostavilo da su atlantskog tipa video pastrmke izgleda jadranskog tipa - dakle, u nekom od dva poribljavanja sa Bune bilo je po svemu sudeci i takvih, dok se one atlantskog tipa cesto hvataju (ili ja ne znam da ih razlikujem dobro, moguce je). Naravno, dobra dunavska divljakusa je najradje vidjena.
Sasa Maric, moj bivsi asistent, a sad docent, doktorirao je na pastrmkama na molekularnoj raznovrsnosti. Paralelno sa time, ja sam vise radio na spoljasnjem obliku i slicnostima. Iz toga su izasla dva rada (i jos nesto sitnisa): jedan je 2006. u Genetique, Selection, Evolution (Francuska), a drugi je u Journal of Fish Biology (Britanija). Copyright mi nije bas najjasniji pa se ne bih igrao, ali se preko Google-a mogu pronaci, verovatno. Na kraju, ako ikoga zanima, mogu mu poslati mejlom pdf. Ali ne mogu javno okaciti na sajt.
Kad malo porazmislim, od 2000. na ovamo smo dobro prospartali juznu Srbiju i pokupili puno uzoraka. Trenutno smo u zap. Srbiji najvise, brljamo oko mladice, a Bogami cemo mozda i lipljena malo. :bye:
 

Goci

Hero member
Učlanjen(a)
03.04.2007.
Poruke
2.772
Broj reagovanja
0
Lokacija
Niš
pedjabg je napisao(la):
Haplotip (molekularna varijanta) iz Crnog Timoka je takodje specifican i samo ga tamo i u izvorisnim delovima reka koje se ulivaju nizvodno od Djerdapske klisure u Dunav (verovatno Zamna, a sigurno Recka i Vratna) ima. Stoga smo i zabranili dalje poribljavanje Radovanjske reke i Crnog Timoka, iako su u njih ranije unosene ribe i iz Ivanjice i sa sokobanjske Moravice.

Potpuno podržavam ovo za Crni Timok, čak sam pre par meseci baš o tome pisao za Ribolov! Dodao sam jedan okvir uz prilog o pecanju pastrmke na ovoj vodi i baš napomenuo da se ovaj izolovani sliv ne sme poribljavati pastrmkama iz raznoraznih ribnjaka, recimo onog na svega 20 km (u vazdušnoj liniji) udaljenoj Moravici, jer vodom između Moravice i Crnog Timoka ima više od 300 km, pa je jasno da su prisutni različiti varijeteti pastrmke.

Evo 1 lepotice iz "crnjaka":

img0579anc9.jpg


A evo i predivne pastrmke iz gonjeg dela Strume, kraj grada Zemen. Malo je veća fotka, ali je vredno videti!

IMG_6395.jpg


Makedonka?  ;)

 

lazza

Administrator
Urednik
Učlanjen(a)
06.12.2005.
Poruke
1.842
Broj reagovanja
2
Lokacija
NIShville
Rekao bih da jeste Goci. Mnogo lici na onu koju sam lovio na Jermi. Prepoznatljiva je po svojim velikim pegama. No mislim da ti ovo pedja moze pre potvrditi.
Btw, hvala svima na ovoj predivnoj temi. Progutao sam ceo tekst i nisam osetio!
 

witch

Hero member
Učlanjen(a)
23.11.2005.
Poruke
6.150
Broj reagovanja
4
Goci, žalim što ja nemam ovako lepe fotografije, mada sam nebrojeno puta lovio i potočne i makedonske pastrmke. To je cena mog fazona da, "pravi" ribari ne idu na reku da se slikaju. Hvala ti što si nam obezbedio ove fotke i omogućio svima da jasno uoče razliku između potočne i makedonske pastrmke.
Ovo prvo je tipična potočna pastrmka, sa sivkasto-braonkastim telom i pravilno raspoređenim crvenim pegama duž bokova, u cik-cak. Njene pege ili su crne ili crvene.
Ovo drugo je prelep primerak makedonske pastrmke, sa zlatno-žutim telom, crvenkastim perajima, krupnim pegama, čija boja se postepeno menja ka leđima, od crvene preko bordo do crne, i nisu pravilno raspoređene. Njeno telo je deblje i zdepastije.
Ponekad, makedonska pastrmka ima tamnije pege, sa mnogo manje crvene boje, dok ponekad dominira jarko crvena boja kao kod ove na slici.
Ova je toliko lepa, da ću je staviti na desktop, pošto joj u Photoshopu odstranim ovu groznu varalicu.
Toliko je posebna ova riba, da sam ponosan što sam je lovio i što slučajno živi u našim rekama. Sećam se da su me, kad sam postavio njenu sliku na www.fishbase.com, pre nekoliko godina, startovali brojni ribolovci da pohvale njen izgled. Neki fanatici su čak hteli i da je ulove, pa su se raspitivali u kojim rekama živi. Kažu, dolazili smo mi u Jugoslaviju, lovili smo marmorate i mekousne, ali ovu nismo...
Da smo pametni, pa da ih malo namnožimo i utovimo, pa da napravimo revir na Jermi, da pored srednjevekovnih manastira ljudi mušičare najlepše pastrmke Evrope. Kad bi neki bogati mušičar iz zapadne Evrope video ovu sliku i ispod nje reklamu za revir, doleteo bi prvim avionom u potrazi za ovom ribom.
Ja ću uskoro na Jermu. Idete li sa mnom?
"Mayfly Fishing For Beautiful Macedonian Trout" ili "Fly Fishing For Golden Red Spotted Trophy Trout In South Serbia"... Slične naslove odavno su objavili Slovenci i Argentinci, a mi.... :-\
 

Goci

Hero member
Učlanjen(a)
03.04.2007.
Poruke
2.772
Broj reagovanja
0
Lokacija
Niš
Mixmaster je napisao(la):
Da smo pametni, pa da ih malo namnožimo i utovimo, pa da napravimo revir na Jermi, da pored srednjevekovnih manastira ljudi mušičare najlepše pastrmke Evrope. Kad bi neki bogati mušičar iz zapadne Evrope video ovu sliku i ispod nje reklamu za revir, doleteo bi prvim avionom u potrazi za ovom ribom.
Ja ću uskoro na Jermu. Idete li sa mnom?

Ma koliko ribolovac u meni želeo da uživa u lovu ove divne pastrmke na našim vodama, glas razuma mi nedvosmisleno govori da njoj nije mestu u Dunavskom slivu! Sve ovo što Mix kaže je skroz Ok i bilo bi fantastično da se realizuje, ali na Dragovištici (pritoci Strume), pa da se malo ljudi u (bogu iza nogu postavljenom) Bosilegradu malo ovajde!
A to što je ima u Jermi... Hm, hm, he, he...  8) Pa neću baš nešto mnogo tugovati, već brže bolje iskoristiti početak juna i probati da ulovim neku... Jerma mi je u planu već par meseci, a baš za ovaj vikend bi mogli biti i taman vodostaji - ni previše mali kao do pre 20-ak dana, ni veliki kao do juče.  :)
 

pedjabg

Hero member
Učlanjen(a)
31.05.2007.
Poruke
1.554
Broj reagovanja
5
Lokacija
Belgrade
Lepa je makedonska pastrmka. Bilo bi interesantno imati podatke za duzinu i tezinu o seriji makednoskih i dunavskih pastrmki iz Jerme i uporediti te dve vrste (?) u istom stanistu. Oblik Makedonke slican je obliku pastrmki iz Zete, ali sam pre skloniji tome da je posledica uhranjenosti, nego da je genetski determinisan, tj. svojstvo vrste: u Lisini i Ljubati i Makedonke su izduzene, ali krupne crvene i bordo pege su neizostavne. U Lisinskom jezeru, medjutim, oblik tela im je kao kod ove iz Bugarske.
Tema je zaista dobra i zasluzuje paznju, kako iz teorijskih, tako i iz prakticnih razloga. Medjutim, da vam malo dodam vetra u ledja, ispostavilo se da je pastrmka iz sastavnica Pcinje (uvek zaboravim ime sela, crvena zemlja, tu prestaje asfalt a makadam zaokrece uzbrdo uz Dukat planinu) najslicnija onoj iz Pecke bistrice, crnogorskih reka i Neretve!? E sad, ima indicija da je ona nekad upravo iz sliva Neretve bila tu poribljena. Pisanih tregova nema. Zna li iko ista o tome? :bye:
 

witch

Hero member
Učlanjen(a)
23.11.2005.
Poruke
6.150
Broj reagovanja
4
Lovio sam pastrmke u slivu Morače (jadranski) i tačno je da se razlikuju od crnomorskih. Valjda je i posebna vrsta u pitanju. Koliko se sećam, pegice su im sitnije nego kod potočne pastrmke, što ih već na prvi pogled jasno razlikuje od makedonske.
Ta različitost pastrmki u raznim slivovima je veoma interesantna. Kao što je izazov za mušičara da ulovi što veću divlju pastrmku, tako može biti i da ulovi što veći broj vrsta i podvrsta pastrmki. Kada planirate izlet na mušičarenje pastrmki, nemojte uvek da birate mesta gde ih ima najviše ili gde su najveće. Posetite nekad mesta gde su pastrmke najlepše. :tbumb:
Nekim mušičarima je najlepši salmonid potočna pastrmka, nekima podivljala kalifa, ostalima lipljen, a ja na ubedljivo prvo mesto stavljam makedonsku.
Ej, za pola sata palim auto i krećem uz Nišavu. Pravim nimfu majske..... :-*
 

lucky

Founding father
Urednik
Učlanjen(a)
14.11.2005.
Poruke
2.068
Broj reagovanja
2
Lokacija
Niš, Srbija
Makedosnsa pastrmka je prelepa riba. Kao i većina mislim da ne bi trebalo da se veštački gura gde joj nije mesto, bez obzira na lepozu i atraktivnost treba voditi računa o autohtonim vrstama. Postavlja se pitanje šta ako je ona u neki ekosistem upala...da li je treba popularisati ili se truditi da se iz tog eko sistema izbaci, ako je moguće. Lično ne bi voleo da se istrebljuje, ali sa druge strane dodatna popularizacija jeste probelm za vrste koje več tu obitavaju. Hm... jednostavno ovo nije moj fah i sve ovo je mentalna igrarija.
Sa druge strane reke gde je ona autohtona su druga priča. Dragovištica raka iz snova. U bolnici je pored mene ležao tip iz sela pored Bosilegrada, hahahaha kakav je to lik bio. Dozvolite mi offtopic jer je mnogo smešna priča. Tip je došao jer jke isto imao neko neurološko oboljenje i njemu su takođe trebali da rade palzmaferezu. To je za neupućene, a i ja bi bio da me ne rade to svakog meseca, pročišćavanje krvi. Stave iglu u vemu, uymu malo krvi pročiste vrate i tako u krug dok ukupno ne zamene preko 2l. Ništa strašno. E sad taj tip je bio ogroman, jako ko mečka, može volu rep da isčupa, ali pudljiv, kukavica ko niko. Tako se plašio igle da je to jezivo. A meni bilo dosadno...i ležimo mi tako, ja ga smaram da mi priča o recii upada sestra da mu kaže da će mu sutra raditi ferezu i on oči iskolači jaooooo šta je to, poče da se trese. A sestra mu kaže pa to nije strašno evo Aleksandru su radili nek ti on kaže. Ja mu rekoh...ma gde nije strašno, uzmu iglu debelu ko mali prst u uguraju ti u venu..i krenem ja da kenjam a on da menja boje, poče bre da se guši sestra brzo... šta radiš to Lucky...a on aaaaaa nabi pritisak 200 i nešto. Odmah ga odvezoše dole na intezivnu negu......ne prođe nekoliko dana dođoše da rade meni i doktorka poče da se žali sestri, kaže jao što nas dole namuči jedan...naplašio ga neko. hahahaha glupa priča ali kako da ubijem vreme.
Da se vratim na temu...Dragovištica je mrtva reka. Domorodac mi je prijavio da su ih sve pobili strujom...on kaže da on nije to radio, neverujem mu, jer svi to tamo rade. Bar sam mu se osvetio!
 
Vrh Dno