Oncorhynchus mykiss, kalifornijska pastrmka

falco

Full member
Učlanjen(a)
23.10.2007.
Poruke
629
Broj reagovanja
113
Od svih alohtonih riba ova sigurno najmanje "boli". Samim tim što se ne mresti u našim vodama, njeno prisustvo se koliko toliko može kontrolisati. Kad se uzme u obzir njena atraktivnost za ribolov i lak uzgoj u ribnjacima, možemo je sa pravom nazvati pravom "komercijalnom" ribom.

Letos sam bio nekoliko dana na Durmitoru i obišao skoro sva jezera. Vražje jezero nije baš malo, lako se do njega stiže, a prirodno nije nastanjeno ribom (kao i većina drugih tog tipa). Svakog proleća se poribi određenom količinom "kalife" i onda kreće pecanje. Lovi se 3 ili 4 dana u nedelji i to samo od 15 do 19h. Čuvar je redovan ali samo služi da naplati 10e za dozvolu. Nisam primetio da se iko baš zamajava oko dužine ribe ili broja komada. To se tokom godine skoro sve pohvata, ali sigurno neke prežive u dubinama jezera i narastu do zavidnih dimenzija.  Kada sam ja došao bilo je mnogo ribolovaca i većina je koristila neke sisteme sa vaser-kuglom i nekoliko malih strimera. Sigurno da najbolje prolaze oni koji love na prirodne mamce. Naravno da bi se moglo i mušičariti, ali mene to sve ipak podseća na nekakav ribolovački poligon.

 

pedjabg

Hero member
Učlanjen(a)
31.05.2007.
Poruke
1.554
Broj reagovanja
5
Lokacija
Belgrade
Potpuno odobravam to sto si napisao. Jedino mesto gde mi je duzicasta pastrmka "pasovala" bile su Mlava i Krupajska reka, njena pritoka, u koje duzicasta pastrmka povremeno bezi iz ribnjaka i onda "podivlja" i naraste do dobre velicine, ali uvek bude relativno malobrojna. Eeee, tad su iznenadjenja ulovom duzicaste pastrmke "prava" - kad krene da iskace iz vode onolika i postane jasno ko je to nama dosao na udicu, dodje vreme da se dodatno uozbiljimo.
Priznajem da takve krupne primerke duzicaste pastrmke volim, ali me uvek "spusti" moguc rizik od aklimatizacije i naturalizacije, - pocetka mresta. Zasad svim ovde duzicasta pastrmka deluje kao neinvazivna vrsta, ali primeri (mada retki) iz Evrope to ocigledno demantuju.
Nasuprot tome, iako je bilo lepo iskustvo, nikad vise nisam otisao na revir pun duzicaste pastrmke na reci Lopatnici (pritoka Ibra kod Bogutovca), jer je tamo moj sin - apsolutni pocetnik stekao utisak da je pastrmku lako uhvatiti na musicu i imao je posle problem cak i na Gradcu da to prevlada i ispravi.
 

Mladen

Full member
Učlanjen(a)
16.04.2007.
Poruke
647
Broj reagovanja
19
falco je napisao(la):
Od svih alohtonih riba ova sigurno najmanje "boli". Samim tim što se ne mresti u našim vodama, njeno prisustvo se koliko toliko može kontrolisati. Kad se uzme u obzir njena atraktivnost za ribolov i lak uzgoj u ribnjacima, možemo je sa pravom nazvati pravom "komercijalnom" ribom.

Letos sam bio nekoliko dana na Durmitoru i obišao skoro sva jezera. Vražje jezero nije baš malo, lako se do njega stiže, a prirodno nije nastanjeno ribom (kao i većina drugih tog tipa). Svakog proleća se poribi određenom količinom "kalife" i onda kreće pecanje. Lovi se 3 ili 4 dana u nedelji i to samo od 15 do 19h. Čuvar je redovan ali samo služi da naplati 10e za dozvolu. Nisam primetio da se iko baš zamajava oko dužine ribe ili broja komada. To se tokom godine skoro sve pohvata, ali sigurno neke prežive u dubinama jezera i narastu do zavidnih dimenzija.  Kada sam ja došao bilo je mnogo ribolovaca i većina je koristila neke sisteme sa vaser-kuglom i nekoliko malih strimera. Sigurno da najbolje prolaze oni koji love na prirodne mamce. Naravno da bi se moglo i mušičariti, ali mene to sve ipak podseća na nekakav ribolovački poligon.

Kako narastu do velikih dimenzija kad nije naseljeno ribom? Mozda jede po obali zivotinje koje dodju da piju vode?! Kao ono cudoviste iz kalifornije u jezeru ne prilazi! :D Salim se ja malo (nista sa namerom-drugarski ;) ), ali mi nije jasno da na primer kalifa samo sa slabasnom ishranom (insekti,crvi i gliste...) moze da dostigne velike dimenzije.
 

witch

Hero member
Učlanjen(a)
23.11.2005.
Poruke
6.150
Broj reagovanja
4
Insekti, gliste i slična "slabašna" hrana, najčešće imaju mnogo veću hranljivost od riba. Moje knjige kažu da pastrmka koja se hrani gamarusima raste oko 2 puta brže od one koja jede ribe. Larve nekih insekata su još hranljivije!
 

falco

Full member
Učlanjen(a)
23.10.2007.
Poruke
629
Broj reagovanja
113
Pa zaboravih da kažem da je pored pastrmke u jezero ubačena i neka sitna riba, kako mi rekoše gaovica (to bi trebalo da je drugo ime za gavčicu - Rhodeus sericeus, nisam siguran). Nje, navodno, ima dosta pa eto i proteina za pastrmke. A može biti i da je priča o velikim ribama samo u cilju da mi se "izbije" 10e iz džepa, ko bi ga znao.

Kad smo već kod čudovišta, u jezeru živi krilati konj crvene dlake koji za vreme noći sa mesečinom  izlazi iz jezera i pari se sa kobilama koje tu pasu. Posle tog čina ritne kobilu u stomak kako ne bi ostala suždrebna. Po ovoj legendi, samo jednom mu to nije uspelo i kobila je oždrebila krilatog konja Jabučila koga je jahao čuveni vojvoda Momčilo.  :bye:


 

pedjabg

Hero member
Učlanjen(a)
31.05.2007.
Poruke
1.554
Broj reagovanja
5
Lokacija
Belgrade
Mr.Zakula je napisao(la):
Kada si zatnji put bio na Lopatnici???

2003. Taj revir vec par godina vise ne funkcionise, koliko znam, i to je steta, reka je vrlo lepa i odlican je potencijal i sto se potocare tice. Cak verujem da bi ocuvanjem potocare (privremeni C&R) umerenim a cestim poribljavanjem izlovljene duzicaste pastrmke za neku godinu unos duzicaste mogao da prestane a da potocara ostane C&R ili se predje na SH + 45 cm SL (mislim da reka ima taj potencijal).
 

witch

Hero member
Učlanjen(a)
23.11.2005.
Poruke
6.150
Broj reagovanja
4
falco je napisao(la):
Pa zaboravih da kažem da je pored pastrmke u jezero ubačena i neka sitna riba, kako mi rekoše gaovica (to bi trebalo da je drugo ime za gavčicu - Rhodeus sericeus, nisam siguran). Nje, navodno, ima dosta pa eto i proteina za pastrmke. A može biti i da je priča o velikim ribama samo u cilju da mi se "izbije" 10e iz džepa, ko bi ga znao.

Gaovica je pior, a ne gavčica. Pior je riba planinskih reka i jezera, a gavčica (pičkin poklopac) je ribica iz nizijskih reka i bara.
 

Sjekloca

Full member
Učlanjen(a)
01.10.2007.
Poruke
913
Broj reagovanja
0
Malko OFFFFFFFF

Mixmaster je napisao(la):
Gaovica je pior, a ne gavčica. Pior je riba planinskih reka i jezera, a gavčica (pičkin poklopac) je ribica iz nizijskih reka i bara.

Rhodeus_sericeus_Beck.jpg


Gavcica (Rhodeus sericeus)... pickin poklopac...
(http://www.akvazin.com/default.cfm?j=Si&Kat=030104&ID=210)


phoxinellus_adspersus-500.jpg


Gaovica ...jedan od varijeteta... (Phoxinellus adspersus)... Pijor

(http://p200.ezboard.com/Imotska-gaovica--Phoxinellus-adspersus-/fimotacaffefrm49.showMessage?topicID=20.topic)

...mada se moze naci mnogo vise literature o obe vrste. Jel da, Pedja?

 

pedjabg

Hero member
Učlanjen(a)
31.05.2007.
Poruke
1.554
Broj reagovanja
5
Lokacija
Belgrade
Imotska gaovica je jedan od endemita zapadnodinarskog krasa i verovatno je paleoendemit, ostatak nekadasnje faune staorig Balkanskog kopna od tercijara i ranije. Slicna fauna postoji i u Maloj Aziji a opstala je zahvaljujuci potpunoj izolaciji.
Pijor Phoxinus phoxinus koji je rasprostranjen sirom Palearktika bi unosom u ove vode verovatno istrebio ove endemicne vrste - tamo gde je unet, njih nema.
Ubacena duzicasta pastrmka se na Durmitoru u jezerima prvo hranila larvama vodozemaca (mrmoljaka, tritona) a sta sad jede - ko zna? Verovatno insekte koji su dostupni, sta bi drugo. E sad kolika im je hranljiva vrednost, ne bih spekulisao; znam samo da su iz takvih jezera nekad i lovili pojedine stare primerke velike glave i gotovo bez tela, toliko dobro su bili "ugojeni".
Sto se tipa hrane tice, kroz razvoj i rast ribe prolaze razne tipove ishrane, preko planktona i bentosa do piscivornosti (ako je karakteriticna za vrstu), a ima i oportunista u odraslom uzrastu. Pri tome, hranljiva vrednost je jedan razlog, a usteda energije pri ishrani drugi za takvu ontogenetsku sukcesiju (sto bi lovila insekta dizuci se 100 puta na dan kad u dva uspesna rauba piscivorna riba zadovolji svoju "glad"?). Prelasci sa jednog vida ishrane na drugi su jasno energetski definisani i sinhronizovani sa drugim razvojnim performansama na uglavnom tacno odredjenim uzrastima i u jasno definisanim razvojnim momentima kod pojedinih vrsta riba. Sitna riba sposobnA da uspesno uhvati insekta sa nekim brojem pojedenih insekata podmiruje svoje energetke potrebe, ali kad to vise nije u stanju sa tim brojem a porasla je i energetska potrosnja u lovu joj raste mora preci na ishranu ribom, koju je tao porasla i ojacala u stanju da uhvati.
Prosto.
 

Sjekloca

Full member
Učlanjen(a)
01.10.2007.
Poruke
913
Broj reagovanja
0
Prosto... al ne razumem! :'( Sta s pijorom??? Ima ga, nema ga, treba nam, ne treba nam... :whistle:

Laki, ovo odosmo u off debelooo.... izdvajaj negde!
 

pedjabg

Hero member
Učlanjen(a)
31.05.2007.
Poruke
1.554
Broj reagovanja
5
Lokacija
Belgrade
Pa gde ga ima, neka ga, ali sto bi ga svuda raznosili? Steta moze da bude grozna. U Norveskoj su jasno pokazali da je npr. pastrmka kad se poribljava nekontrolisano u vode gde je nije bilo INVAZIVNA - unistava i potiskuje druge vrste. Dakle, ko se igra vatrom ...
Da li vam je poznato da je pijor istrebljen u Vlasinskom jezeru? Bilo ga je pre izgradnje brane i poribljavanja 70-ih. Njega, klena i pastrmke. Unosom grgeca i drugih danasnjih vrsta nestao je.
 

falco

Full member
Učlanjen(a)
23.10.2007.
Poruke
629
Broj reagovanja
113
Mixmaster je napisao(la):
Gaovica je pior, a ne gavčica. Pior je riba planinskih reka i jezera, a gavčica (pičkin poklopac) je ribica iz nizijskih reka i bara.

Kod nas se kaže oko, a ne poklopac  :D. Svejedno, zanimljivo ime za zanimljivu ribicu (mislim da ima specifičan mrest). I meni je bilo sumnjivo da može da je ima gore, pa sam odmah posumnjao na Phoxinus phoxinus (zlatać, pijor, zelenak, gagica), ali je čovek uporno ponavljao gaovica, a nije znao da opiše izgled.

Vraćajmo se na dužičastu!
 

witch

Hero member
Učlanjen(a)
23.11.2005.
Poruke
6.150
Broj reagovanja
4
Vraćamo se, ali još malo ćemo o hranljivoj vrednosti njene prirodne hrane.
Ja sam objavio da su larve insekata hranljivije za pastrmku od većine ribica. Njih osrednja pastrmka mnogo lakše lovi od ribica (troši manje energije), a i hranljivost njihovog mesa je veća. To isto važi i za gamarusa, koji je višestruko hranljiviji od riba.
Ove podatke (o hranljivosti) nisam lično proverio, ali sam ih našao na nekoliko web sajtova o "tovljenju" pastrmki, kao i u domaćoj literaturi.
 

Sjekloca

Full member
Učlanjen(a)
01.10.2007.
Poruke
913
Broj reagovanja
0
Miks... OBJAVIO, AL NISI PROVERIO.... Covece!!!  :doh:

Dal sad kad odvedem zenu na veceru da joj narucim porciju gamarusa? Iskreno, i ona je riba... bar je bila nekad!
:D :D :D
 
Vrh Dno