ja ti ne mogu pomoci sto ti nemas potpuno znanje u vezi ovog ribolovasebastian je napisao(la):Koliko je meni poznato od prije, davno sam se zanimao za varalicarenje, zlatovcica I jezerska pastrmka se lovi uglavnom najvise na 60ft. To je tacno 18,22m dubine. Znam da ovi jedni koje ja poznam iz USA I lososa I pastrmku kada love na jezeru na slepanje varki love ih na 20tak m mksimalno....
on je prakticar koji brcka i pravi valice u povrsinskim slojevima vodeAko ALP nije prakticar onda ja jos nisam naucio ni udicu navezati![]()
sebastian je napisao(la):hvala Shock, ali ja I ne trazim pomoc a varalicarenje me ni malo ne zanima...
ako se desi to cudo da opet pocnem varalicom da lovim brzo cu se snaci.....a da lovim iz camca na dubinama koristio bi fish finder I tacno bi video na kojoj dubini je riba...
alp je napisao(la):Ok. U mnogome tocno razmisljanje.
alp je napisao(la):Samo, zaboravio si da fitoplankton koji stvara kisik ugiba i tone u dublje slojeve vode gdje se kisik trosi na procese truljenja.
Drugo, biljke proizvode kisik upravo u gornjem sloju vode s visom temperaturom, a ne na 50 m dubine u jezeru gdje dno cesto izgleda kao mjeseceva povrsina. Ne znam jesi li to kad vidio.
alp je napisao(la):dno cesto izgleda kao mjeseceva povrsina. Ne znam jesi li to kad vidio.
alp je napisao(la):Nisi prokomentirao ni crtez koji sam ti stavio, a temelji se upravo na ovom sto sam ti gore napisao. Nisam ga ja izmislio. Tu imas i neke konkretne brojke koje ti govore da je kolicina kisika u toplijem sloju sa 16 stupnjeva cetiri puta veca od one u sloju sa stalnih 6 stupnjeva. Uz vrlo konkretnu opsku da je ta kolicina kisika nedovoljna za zivot riba u oligotrofnom jezeru. Imas li neke drugacije brojke? Iako se to mijenja tijekom godine, apsolutno ne stoji teza da hladnija voda na dnu "puni" kisikom toplije gornje slojeve. Vecim dijelom godine je upravo obrnuto.
schok je napisao(la):zato su ti one velike o kojima i mastas ne dostupne
cime god zelis da je pronadjes,ja necu biti protivan
Sebastiane,dodji k sebi,dok jos imas kome...u vezi ovakvog ribolova,ne postoji generalan stav,veliku pastrmku mozes pronaci maltene u svim slojevima vode,a najcesce u dubinama.sebastian je napisao(la):Jok, nisu nedostupne nego ih je malo a na velikoj vodi ih nije lako pronaci....na metar dubine je ova ulovljena na potezanko grasevac u Bohinjkom jezeru prosle godine a riba je krepko preko 10kg. :yeswink:
Kod mene na Bledskom jezeru sve velike ribe su tam na 5m a 10m je vec maksimum. Jezero je duboko 31m a na 15m dubine je tama I mi ribolovci tamo nema sta da radimo. Znam to dobro jer imamo ovde dobru ekipu ronioca.
Molim te, na 50m dubine, na 70m to je nemoguce...
Pogldaj je, prava jezerska pastrmka I to vise od 10kg....samo na metar dubine....itekako one dolaze u litoralno I sublitoralno podrucje, pelagicno im je vec dnevna soba a ispod termokline nema sta da traze...to je pokazala praksa svih onih koje ja poznam koji love takve ribe I ulove ih....![]()
Zac je napisao(la):Ovo nisu moja razmisljanja vec cinjenice.
Nisam zaboravio na plankton a ni biljke. Cak naprotiv. Efekat o kome pricas mnogo vise povezan sa desavanjima u plicim delovima jezera gde vecina ovih biljaka raste. Samim tim su i oscilacije u koncentracijama kiseonika u plicoj vodi vece i mogu "znacajno" da variraju u toku dana. Da bi bio potpuno jasan, vreme dana biljke mogu da povecaju koncentraciju kiseonika u plicim slojevima vode ali istevremeno u toku noci iste ove biljke trose kiseonik pa mu samim tim smanjuju koncentraciju. U dubini jezera ovih oscilacija nema.
Sto se tice truljenja ono je mnogo intenzivnije upravo tamo gde ove biljke zive tj. u priobalnom delu gde je istovremeno voda toplija sto dodatno ubrzava truljenje. Samim tim je i njegov uticaj mnogo vise povezan sa plicim slojevima vode a mnogo manje sa onim sto se desava na 50 m.
Usput, efekat truljenja nije toliko povezan sa trosenjem kiseonika koliko sa proizvodima koji nastaju i koji su u vecoj kolicini toksicni (CO, CO2, Metan). Ali i ovi proizvodi se ponasaju na isti nacin kao i svi ostali gasovi (difuzijom a metan i obliku mehurica izlaze na povrsinu) pa se povecanje njihove koncentracije oseca samo u vema malom sloju na samom dnu.
Moram da priznam da sam kao i vecina nas smrtnika ovo gledao iskljucivo na TV.
Izbegavam da komentarisem bilo sta za sta ne znam poreklo.
Ali evo. Slika izgleda kao i vecina informacija iz naucno-popularnih knjiga gde od nauke nema ni "N" a ono popularno je x10.
Pri tome se moze vidjeti i cinjenica da je autor izbegao da na slici naznaci bilo kakvu definiciju dubine. Tako da smo ostali uskraceni za u ovom slucaju jako bitnu informaciju.
Da znamo autora teksta vreme kada je tekst napisan, kao i poreklo autorovih informacija onda bi slika bila relevantan podatak. Ono sto moze da se "vidi" iz slike je da je tekst pisan u vreme kada je mogucnost da tacno odredi koncentarciju kiseonika imao jako mali broj ljudi. A autor ovog teksta sigurno nije bio u njemu.